1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Komentar

Najlakše je prevariti potrošača u BiH

Potrošači u BiH imaju veoma slabu zaštitu svojih interesa i prava, jer je mnogim pojedincima i institucijama sistema u interesu da udruženja potrošača ne funkcionišu, poručuju iz potrošačkih organizacija.

Žena s djetetom u supermarketu

Petnaestogodišnja Nina Arapović prije tri godine na velikom školskom odmoru naručila je pizzu u jednom mostarskom fast foodu (restoran brze hrane, op.ur.). Ovaj obrok zamalo je završio kobno. Uz povraćanje i groznicu, na njenom tijelu pojavile su se crvene i bijele

Pizza

Pizza prouzrokovala trovanje hranom

fleke. Ukućani su je odveli u hitnu pomoć gdje joj je dijagnosticirano teško trovanje hranom. "Mi se nismo nikome žalili tog dana, jer nismo ni znali kome da se žalimo. Kasnije smo otišli i slučaj prijavili inspekciji!" - kaže Ninina majka. Članovi njene porodice vlasniku fast fooda su rekli šta se desilo. On se izvinio i ponudio besplatan obrok, što je Nina odbila i od tada nikad više nije jela u tom objektu. Međutim, nijedan inspektor nije ispitao šta se desilo.

Sirovine koje bh. potrošači konzumiraju u salamama, kobasicama i drugim mesnim prerađevinama, u alarmantno velikom broju slučajeva nisu zadovoljavajućeg kvaliteta, tvrde u udruženjima za zaštitu potrošača.

Povučeni s tržišta kineski lonci i meso iz Njemačke

U Agenciji za sigurnost hrane BiH kažu da provjeru kvaliteta mesa na bh. tržištu obavljaju, putem službenih kontrola, nadležni inspekcijski organi u skladu sa svojim ovlaštenjima. Sejad Mačkić direktor Agencije za sigurnost hrane BiH, čije je sjedište u Mostaru, kaže da su svi oni koji uvoze pošiljke koje ulaze u BiH dužni predočiti dokumente graničnim veterinarskim inspektorima.

Sejad Mačkić

Sejad Mačkić

"U toku prošle godine smo na preporuku međunarodnih nadležnih institucija povukli neke opasne proizvode sa našeg tržišta, kao što su kineski lonci za kuhanje, kod kojih je došlo do koroziranja, zatim meso iz Njemačke, kao i piletinu iz Italije koja ima prisustvo salmonele. I sve to je uništeno", navodi Mačkić. On kaže da je zaključak da građani BiH jedu bezbjednu hranu donesen na osnovu ispitivanja hrane na oko 150.000 uzoraka, koje je provedeno prošle godine i koje je pokazalo da je od tog broja oko pet odsto uzoraka higijenski neispravno.

Potrebni bolji zakoni

Zakon o zaštiti potrošača u BiH koji je usvojen sredinom 2002. godine predvidio je osnivanje Vijeća za zaštitu potrošača. „Vlasti su vijeće imenovale tek novembra 2004. godine, a ono je do danas malo postiglo“, kaže Mesud Lakota predsjednik Udruženja potrošača Bosne i Hercegovine. „Situacija je totalno nesređena jer domaće vlasti nisu izradile ni pravilnike, ni podzakonske akte za svaki segment zaštite potrošača ponaosob, od računa, garancije, reklamacije, pa nadalje. S druge strane, trebalo bi uspostaviti i komisiju za kvalitet koja bi bila kao neko regulatorno tijelo i davala preporuke da li nešto može

Dragan Doko

Dragan Doko

na tržište ili ne“, kaže Lakota. „Građanima BiH svakodnevno putem telefona svoje usluge nude razne osiguravajuće kuće, firme koje prodaju sve i svašta, od jastuka do sprava za vježbanje, a odnedavno i banke, a da za to nisu dobili saglasnost vlasnika telefona“, ističe Lakota.

Ombudsmen informiše potrošače

Ombudsmen za zaštitu prava potrošača BiH Dragan Doko naglašava da je za podizanje zaštite potrošača na viši nivo od ključnog značaja informiranost i educiranost potrošača, ali i kažnjavanje onih koji ta prava krše kako se slične stvari ne bi neprestano ponavljale. „Ako sve ostane samo na kratkim primjedbama potrošača nezadovoljnih pruženom uslugom, onda od toga nema ništa. U slučaju kršenja prava potrošača, izuzetno je važno obratiti se nekom od nevladinih udruženja ili institutu Ombudsmena“, upozorava Doko.

Govoreći o bankarskim uslugama, na koje su u proteklom periodu građani imali najviše pritužbi, Doko kaže kako se institucija Ombudsmena za zaštitu potrošača trenutno fokusira na pitanje žiranata. "Kada dođete u banku zatražiti kredit, onda dođete do spoznaje da su svi kreditni plasmani uslovljeni žirantima i to je ono što je problem, jer nema mogućnosti da se odabere neka druga kreditna linija. Smatramo da glavni dužnik treba biti korisnik kredita, a institut žiranta treba koristiti kao izuzetak, a ne kao pravilo. Odnosno, samo u rijetkim slučajevima kada onaj koji diže kredit želi ponuditi žiranta", ističe Doko. „Aktuelna zbivanja na globalnom planu dodatno su zaoštrila i opteretila problematiku u ovoj oblasti, te je zbog toga potrebno kvalitetnije uključivanje samih potrošača i jačanje njihove uloge kroz rad udruženja, kao i primjena godišnjeg plana zaštite potrošača u BiH“, ističe ombudsmen za zaštitu prava potrošača.

Na sljedećoj stranici: informacije gdje se možete žaliti