Najbolje šanse za doseljenike u Švedskoj

Onaj ko se iz Njemačke namjerava iseliti u neku od zemalja Evrope, najradije odlazi u Švedsku. Tamo migranti imaju velike šanse da budu integrirani u društvo. Ovo je rezultat studije Evropske Unije, koju je provela britanska organizacija British Councile skupa sa 20 drugih organizacija. Razmotrena je migraciona politika 25 države Evropske Unije, ali i Švajcarske, Norveške i Kanade. Dvije najnovije članice Unije Bugarska i Rumunija nisu obuhvaćene studijom.

Zemlje, obuhvaćene studijom, dobijale su ocjene i bodovane su, kao u školi. Najveći broj bodova bio je 100. Švedska je dobila 88, tijesno praćena Portugalom koji je zabilježio 79 bodova. Na dnu tabele je Letonija, sa jedva 30 bodova. Napravljena je i analiza za svaku zemlju pojedinačno, u kojim oblastima je stanje dobro a u kojima loše. Cilj istraživanja bio je jednostavno uporediti politiku integracija migranata, koja se vodi u zemljama, članicama Evropske Unije, kaže Jan Niessen, direktor organizacije «Migration Policy Group»:

«Članice Evropske Unije sve tjesnije sarađuju, posebno kada je u pitanju integracija stranaca. I tu se postavlja pitanje: Mogu li zemlje naučiti nešto jedne od drugih? Ukoliko mogu, onda je pitanje, za kojim kriterijima se vode. Tu mi želimo pomoći i reći tim zemljama, pogledajte ovu analizu, uporedite podatke i zapitajte se u kojem pravcu da krenete, ako želite popraviti stanje u zemlji.»

U studiji je definirano 6 oblasti, bitnih za integraciju migranata. Medju njima pristup tržištu rada, pravo glasanja, i dodjelu državljanstva. Dok Švedska u svim ovim pitanjima vodi, Njemačka je negdje u sredini tabele, okružena Francuskom, Luksemburgom i Irskom. Studija medjutim ne treba da bude «Savjetnik za useljenike», po principu, gdje je najbolje otići, u kojoj zemlji EU su uvjeti najbolji? Ona je ništa drugo do orijentir za zemlje, članice Evropske Unije, kaže Jan Niessen i dodaje:

«Mislim da EU i njene članice moraju imati hrabrosti da uporede zakone i smjernice, kojima operišu, a koje su zasnovane na istim principima. Kada kažu, mi smo protiv diskriminacije, onda moraju da pogledaju kakvo je stanje kod njih a kakvo u drugim zemljama. Mi sa našom studijom stvaramo jednu vrstu ogledala i pomažemo zemljama EU da se vide u tom zrcalu.»

A ogledalo pokazuje da su ove zemlje samo djelimično dobre, od onoga što bi mogle ili trebale. Sve u svemu, loš rezultat. Ali nije ni cilj da se prst uperi u krivca, kaže Nijemac turskog porijekla Čem Oezdemir, poslanik u Evropskom parlamentu:

«Ovaj indeks daje nam uporedne podatke. Informiše nas gdje smo mi, a gdje su drugi i da li su bolji od nas. Ali naravno i o tome, u kojim su segmentima drugi lošiji i kako da se sve poboljša. Dakle, to nije nikakva oštra kritika, već ohrabrenje, da popravimo stvari tamo gdje je to moguće. Ali i da vidimo gdje i od koga možemo nešto naučiti u Evropi. Nije sve prenosivo ili bolje, ali ponešto i jeste.»

Tako u Švedskoj, koja je dobila najbolju ocjenu, svaki migrant, koji ima dozvolu boravka na najmanje godinu dana, smije raditi u određenim segmentima i čak samostalno otvarati firme, kao da je građanin Evropske Unije. Osim toga , država pruža pomoć migrantima, koji nisu našli posao, daje im besplatne kurseve jezika i pruža savjete za pronalazak posla. Svaki migrant, koji već tri godine boravi u Švedskoj, smije učestvovati na lokalnim i regionalnim izborima. U samom vrhu zemalja, koje se najbolje odnose prema migrantima su i Finska i Norveška. O razlozima takve politike Čem Oezdemir kaže:

«Mislim da to ima veze sa jednom vrstom pragmatizma. U Švedskoj se vlada promijenila ali je politika prema migrantima ostala ista. I tu leži tajna. Potrebno je imati konsenzus u načelnim pitanjima. Koje koristi mi immao, koje oni i kako da to povežemo. U Njemačkoj se o migrantima ne diskutuje naučno, ne diskutuje na osnovu konkretnih spoznaja, već ideološki.»

Kipar, Letonija i Austrija su na posljednjem mjestu, po politici prema migrantima, kako pokazuje ova studija. No, ovo je samo početak i ova tema biće predmetom niza studija, na kojima će se raditi narednih godina.