Nagrada budućnosti

"Nagrada budućnosti" je važno priznanje za pionirski duh u oblasti nauke i tehnologije. Nagrada će biti dodijeljena 2. decembra u Berlinu a uručiće je njemački predsjednik Horst Koehler. Jedan od tri kandidata za nagradu je firma Biotronik u kojoj je 1963 nastao prvi pejsmejker u Nemackoj. Inovacija o kojoj je rec odnosi se na daljinsku kontrolu pacijnta kojima je ovaj uredaj ugraden.

Mnogi su pokušali da shvate kako srce funkcioniše, ali malo njih može da se pohvali da im je to i uspelo. Biotronika za sebe s pravom može da kaže "mi se razumijemo u srce". "Mi čak možemo da ga naučimo da piše telefonske poruke i elektronsku poštu. Ako mislite da je to smiješno, onda bi trebalo da se upoznate sa Hansom Juergenom Wildauom i njegovim timom. 45-godišnji inžinjer je skroman čovjek, oči mu se zacakle samo kada priča o tome kako je srčane bolesnike oslobodio muke sa rutinskim pregledima: "Naša inovacija se sastoji u tome što spajamo pacijenta i ljekara na kojoj god tački planete se oni nalazili!"

Home Monitoring

Ova usluga se zove Home Monitoring ili kućno nadgledanje. Ljekar je u stanju da preko implantata daljinski kontroliše funkcionisanje srca pacijenta. "Pacemaker (pejsmejker)koji je ugrađen u grudni koš pacijenta, koristi se i kao senzor koji danonoćno prati rad srca. Ideja je bila da ove podatke o srcu automatski šaljemo ljekaru kako bi on mogao pravovremeno da djeluje, ako nešto nije u redu."

Hans Juergen Wildau je šef istraživačkog odjela ove porodične firme. Tele-monitoring je jednostavna ideja, ali je njena provedba u život poprilično komplikovana. Za bežični prenos signala iz tijela potreban je pacemaker novije generacije. Za sada je on ugrađen u 200.000 pacijenata širom sveta – a svakim danom ih je sve više.

"Pacemaker mora imati mali odašiljač sa malom antenom. Ne smije biti isključen. Preko antene šaljemo podatke do specijalnog telefona. To je telefon bez tastature, koji prima podatke iz pacemakera i preko mreže mobilne telefonije šalje ih do centrale", kaže Hans Juergen Wildau. Za taj servis je rezervisana posebna frekvencija, koja se koristi širom svijeta. Na frekvenciji od 402 do 405 megaherca prenose se isključivo podaci iz implantata u čovjeku. Home Monitoring podatke o pacijentu šalje bar jednom dnevno.

U centrali je non-stop u akciji kompjuter sa specijalnim programom koji kontroliše podatke oko 40 000 pacijenta dnevno. "Ako se desi nešto posebno, onda ljekar biva obaviješten - preko telefonske poruke ili faksom. On potom na internetu može da vidi detaljnije podatke i odluči o daljim koracima na pružanju pomoći pacijentu", ističe Hans Juergen Wildau. Na Internetu se podaci pacijenata nalaze na posebno zaštićenoj web-stranici. Ljekar tu može da ustanovi da li je riječ o akutnom problemu ili hroničnim teškoćama. Da li je srce prebrzo, presporo ili preslabo?

Pacijent u "žutom ili crvenom"

Studije koje je sprovela ova firma pokazuju da na ovaj nacin može da se izbegne polovina rutinskih kontrola. Međutim, nije baš sve ni tako idealno: "Postavlja se pitanje da li ljekar uopšte želi toliko informacija o svom pacijentu. Naravno da ne želi da ga bombarduju porukama, to je potpuno razumljivo. Zbog toga mi filtriramo informacije". Podaci idu svaki dan u centralu, tamo se obrađuju i procjenjuje da li je pacijent u 'žutom ili crvenom stanju'. Žuto znači da pacijent mora povremeno kod ljekara. Crveno znači da mora hitno kod ljekara! Uprkos ovom žuto crvenom semaforu, pacemaker je taj, koji i dalje šalje alarmantnu poruku kada je pomoć hitno potrebna. Hans Juergen Wildau kaže da je ovaj sistem online-kontrole ipak neprocjenjiv za pacijenta. "Sigurnost je za pacijenta apsolutno odlučujući faktor. Sigurnost da ljekar može brzo da ustanovi promjenu stanja. dakle, vrlo je važno rano otkrivanje smetnji."

A šta je sa firmom Biotronik, koja se bavi ovim poslom? Samo u Berlinu je otvoreno 100 novih radnih mesta. Za Biotronik širom svijeta radi 5.000 ljudi i biće ih sve više.

Međutim firma ni izdaleka nije ispunila misiju koju je sebi zacrtala. Želja je da se ubuduće kontroliše još više podataka, kako bi nastala kompletnija digitalna slika pacijenata, sa više podataka o krvnom pritisku i riskantnim aritmijama. Alo to ni izdaleka nije sve, što se planira i o čemu se sanja.

Autor: Richard Richard/Dijana Rošćić

Odg. urednik: Jasmina Rose