1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Naftom do ostvarenja političkih ciljeva

Ruski predsjednik Putin će sutra u Grökoj potpisati sporazum o gradnji naftovoda kroz Crno i Egejsko more. Brojne evropske zemlje su već zavisne od ruskih isporuka zemnog gasa. U Evropi raste zabrinutost da bi Moskva energente mogla da iskoristi kao sredstvo za vođenje politike.

Zavrtanje slavina kao sredstvo političkog pritiska

Zavrtanje slavina kao sredstvo političkog pritiska

Nema sumnje: Rusija je ponovo politički važan igrač. Samouvjerena i snažna. Govor ruskog predsjednika Putina u Minhenu je svima dao do znanja da najveća država na svijetu ponovo želi da zauzme važno mjesto u politici. Jedno pitanje je ipak bez odgovora: da li je porast uticaja Rusije zasnovan na spretnom, diplomatsko-političkom taktiziranju, ili je plod prepune državne kase. Rusija ima rezerve od 300 milijardi dolara, višak u državnom budžetu i dodatni stabilizacioni fond od 100 milijardi dolara.

Za američkog potpredsjednika Cheneya stvar je jasna - za njega je političko djelovanje Rusije kontraproduktivno i može ugroziti njen odnos sa drugim državama. Nijedan legitiman interes ne opravdava korištenje gasa i nafte kao sredstava za politički pritisak.

Ovakvim agresivnim govorom je potpredsjednik SAD-a, razjario kompletnu političku elitu Rusije, između ostalih i ruskog šefa diplomatije, Sergeja Lavrova.

"To smo čuli i ranije, doduše od ne tako važnih političara. Potpredsjednik SAD-a bi trebalo da zna da naša zemlja nikada u zadnjih 40 godine nije prekršila sklopljene ugovore o isporukama nafte i zemnog gasa inostranstvu."

Susjedi Rusije to vide drugačije. Zbog približavanja NATO-u, EU i uopšte zapadu, Gruzija i Ukrajina su kažnjene drastičnim povećanjem cijena energenata koje uvoze iz Rusije. Slijedile su Moldavija, pa potom i saveznik Moskve, Bjelorusija. Ruski predsjednik Putin odbacuje ovakve stavove.

"Histerija u medijima, prvenstveno evrpskim i američkim, bio je pokušaj političkog pritiska, ne na Ukrajinu, nego na Rusiju. Htjeli su da nas prisile da naš gas prodajemo po bagatelnim cijenama, kao ranije. S time je gotovo, svi moraju da plate istu cijenu."

Ovakvo tržišno objašnjenje zvuči upravo kao izgovor za lopova koji je uhvaćen na djelu. I doista. Iz najava političkog vrha Rusije se da naslutiti da Rusije ne želi da se ograniči samo na isporuke energenata. Predsjednik Putin pojačanim diplomatskim aktivnostima u centralnoj Aziji, Japanu i Kini pokušava da iskoristi političku slabost SAD i ostvari uticaj svoje zemlje. Moskva u te svrhe kao sredstva koristi gas i naftu, ali i oružje.