1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Komentar

Nada za bolju budućnost Irana

Puno se očekuje od novog iranskog predsjednika Hasana Rohanija koji u subotu (3.8.) preuzima dužnost. No, pred njim su mnogi izazovi, kako u vanjskoj tako i u unutarnjoj politici.

Popis je dug: očekuju se pomaci po pitanju spora oko nuklearnog oružja, ublažavanje sankcija, borba protiv gospodarske krize, poštivanje ljudskih prava i ublažavanje cenzure. To su samo neke od tema, koje su na dnevnom redu novog iranskog predsjednika Hasana Rohanija. U zemlji i nozemstvu se s novim predsjednikom povezuju nada i očekivanja u promjene na bolje. "Iran je uveo novo poglavlje suzdržavanja", glasi centrala poruka koju je Rohani poslao svjetskoj zajednici tijekom konferencije za novinare nakon izborne pobjede 14. srpnja ove godine.

Nada u racionalni stil

Rolf Mützenich

Rolf Mützenich - glasnogovornik za vanjskopolitička pitanja njemačkih socijaldemokrata

Pogotovo po pitanju spora sa zapadom oko nuklearnog spora, 64-godišnji duhovnjak obećava više transparentnosti. Rohani potvrđuje da je po njegovom mišljenju diplomatsko rješenje jedini odgovor na ovo pitanje. I zapravo su šanse za racionalni dijalog s Rohanijem sve veće, smatra Rolf Mützenich, glasnogovornik za vanjskopolitička pitanja SPD-ove frakcije u Bundestagu.

Činjenica je da Zapad sada ima posla s predsjednikom koji je od 2003. do 2005. bio glavni pregovarač za nuklearna pitanja i koji je upoznat s diplomatskim praksama. "Njemačka od novog iranskog predsjednika može očekivati umjerenost, bolji stil, kao i sposobnost da iskoristi prilike, koje mu se pružaju. To se tiče i nuklearnog spora", smatra Walter Posch, stručnjak za Iran iz berlinske Zaklade za znanost i politiku u intervjuu za Deutsche Welle.

Zadnja šansa Irana?

Predsjednik Rohani je, kao i njegov prethodnik Ahmadinedžad, odlučio da je sporni nuklearni program zakonit te i dalje želi obogaćivati zemlju uranom. Dok je Rohani bio glavni tajnik Nacionalnog vijeća za sigurnost, Iran je znatno napredovao na polju nuklearne tehnologije. Tog napretka se on ne želi odreći.

No, ublažavanje sankcija, koje su na snazi protiv Irana, će biti dosta teško bez kompromisa u nuklearnim pregovorima. Stručnjak za Iran, Posch, smatra da je to posljednja šansa da Teheran spasi zemlju od apsolutne izolacije i sveobuhvatne gospodarske blokade.

Postoje i mišljenja prema kojima je potrebno više pozitivnih signala sa Zapada. To je stav koji dijeli i glasnogovornik sigurnosne politike kluba zastupnika stranke Zelenih u Bundestagu, Omida Nouripoura: "Govorimo cijelo vrijeme o tome da je potrebno pristupiti problemu s mjerama poticaja i pritiskom. No, tih poticaja više nema i zato je odlično kada Amerikanci kažu da u buduće žele voditi razgovore s Iranom na jednoj višoj razini."

Ništa bez duhovnog vođe Chameneia

Ajatolah Ali Chamenei (lijevo) ima zadnju riječ oko važnih pitanja

Ajatolah Ali Chamenei (lijevo) ima posljednju riječ oko važnih pitanja

U svojim kalkulacijama Rohani mora uzeti u obzir i jednu nadređenu konstantu: Ajatolaha Alija Chameneia, duhovnog vođu zemlje.Tijekom svog prvog službenog televizijskog nastupa novoizabrani predsjednik je rekao da će se vanjska politika voditi na način "da se uzimaju u obzir sva prava nacije", kao i prema uputama vjerskog vođe. Chamenei je za sada protiv direktnih pregovora sa SAD-om, a o vanjskopolitičkim nuklearnim pitanjima zauzima odlučan stav. No, katastrofalne posljedice zbog sankcija protiv Irana, borba za prevlast među konzervativnim moćnicima, kao i sukob s bivšim predsjednikom Ahmadinedžadom ostavili su traga i na njemu. Stoga stručnjaci smatraju da bi izbor Rohanija za predsjednika mogao utjecati i na spremnost Chameneia na kompromise.

"Chamenei je uspio ono, na čemu radi od 2010.", siguran je Posch, a to je prema njegovom mišljenju, dovelo do smirivanja unutarnjih političkih sukoba. Rohani i Chamenei imaju neopterećeni odnos i povezuje ih dugogodišnja suradnja. "Chamenei cijeni Rohanija, koji je u prvom redu tehnokrat", kaže Posch.

Zapad se ne nada samo pozitivnim pomacima Teherana po pitanju nuklearnog programa, nego i što se tiče sukoba u Siriji. Sudjelovanje Irana na drugoj međunarodnoj konferenciji o Siriji postalo je vjerojatnije nakon što je izabran Rohani. "Ako opisujemo Iran kao jednog od sudionika konflikta, onda mora biti uključen i u njegovo rješavanje", kaže SPD-ov stručnjak za vanjsku politiku Rolf Mützenich.

Ljudska prava i gospodarska kriza

Omid Nouripour

Omid Nouripour je suzdržan, ali optimističan

I u unutarnjoj politici Rohanija čekaju mnogi izazovi. Posljednjih godina Iran nije dospio na naslovnice samo zbog nuklearnog spora, nego i zbog kršenja ljudskih prava, što je izazvalo mnoge reakcije UNO-a i drugih organizacija, koje se bavi ljudskim pravima. Među izbornim obećanjima, koje je dao Rohani, su i oslobođenje političkih zatvorenika, ublažavanje cenzure i nadgledanja od strane "moralne policije" te veća prava za žena.

Omid Nouripour smatra da je u ovom trenutku najbitnije koliko brzo će se osloboditi politički zatvorenici, koji su uhićeni proteklih godina. "To počinje sa slavnim zatvorenicima, kao što su Nasrin Sotoudeh, ali i bivši kandidat Musavi, koji će biti prvi pravi test za izborna obećanja koja je dao Rohani."

Najveći izazov će za Rohanija biti oporavljanje posrnulog gospodarstva u Iranu. Prije nego što je preuzeo mandat, Rohani je nagovijestio da će tijekom prvih 100 dana svog mandata predstaviti "realnu i ispravnu analizu" gospodarskih problema i prezentirati moguća rješenja i pristupe za izlazak iz krize. Ublažavanje sankcija bi iranskom gospodarstvu moglo dati malo vjetra u leđa, ali naravno samo ako dođe do napretka u nuklearnom sporu. Zbog lošeg vodstva prethodne vlade u državi su nastali mnogi problemi. "Zemlja ima puno internih problema", tvrdi Posch, ali optimistično gleda na budućnost: "Rohani je osoba, koja se zna nositi sa svim političkim prilikama i sigurno će se ispostaviti kao dobar izbor".

Autor: Shahram Ahadi / Svjetlana Rezo

Odgovorna urednica: Belma Fazlagić-Šestić