Nada i strah u Nikoziji

Vrijeme ističe. Kipar i Trojka koju čine Evropska unija, Međunarodni moentarni fond (MMF) i Ervopska centralna banka su prema navodima jednog visokog kiaprskog zvaničnika približili stavove kada je riječ o rješavanju dužničke krize. Tako bi kako je naveo isti izvor, ipak trebala biti donesena odluka o uvođenju spornog poreskog depozita na ušteđevinu – jednokratno- i samo na uloge veće od 100.000 eura.

Ulozi veći od tog iznosa koji se nalaze na računima Bank of Cyprus tako bi trebali biti oporezovani 20 odsto, dok bi porez za ušteđevinu u drugim bankama trebao iznositi četiri odsto. Prema navodima Vlade u Nikoziji, razgovori o spašavanju od bankrota ove ostrvske zemlje su u „vrućoj fazi“. Dalje se navodi da je „situacija vrlo komplikovana“ i da je „ostalo malo vremena“. U petak je kiparski parlament izglasao zakon kojim se Vladi dozvoljava da nametne svoju kontrolu na kapital banaka.

Formirat će se takozvani nacionalni fond solidarnosti.

Strah zbig ukidanja radnih mjesta

Planom je također predviđeno restrukturiranje dviju velikih kiparskih banaka - Bank of Cyprusa i Popular Banka (Laiki, na grčkom). Ove banke bi se rasformirale, a nova banka bi se osnovala sa zdravom imovinom tih dviju banaka. Samo u Laiki Banku na Kipru radi više od 8000 ljudi, što je jedan odsto od 840.000 stanovnika tog otoka.

Kipar do ponedjeljka mora pronaći 5,8 milijarda eura - više od trećine svog BDP-a kako bi mu Trojka odobrila međunarodna pomoć vrijednu 10 milijarda eura i kako bi Evropska centralna banka i dalje kiparskim bankama osiguravala potreban gotov novac.

O krizi na Kipru danas (24.03.) će u Briselu razgovarati i ministri fiannsija Evropske unije. U Briselu se očekuje i dolazak kiparskog predsjednika Nikosa Anastasiades koji bi mogao predstaviti alternativni plan za spašavanje svoje zemlje od bankrota.

Autorica: Belma Fazlagić-Šestić

Odgovorna urednica: Željka Telišman