1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Nacionalni park Kozara - Mnogo više od slavne istorije

Kozara je postala čuvena po događajima iz Drugog svjetskog rata. Sjećanje na prošlost osnovni je razlog proglašenja nacionalnog parka. Danas Kozara privlači posjetioce i prirodnim bogatstvima.

U tinejdžerskim danima Kozara im je bila omiljena destinacija za kampovanje i izlete, ova planina obilježija je djetinjstvo ali i najvažniji dan u životu Ljiljane i Marka Banovića, u svečanom izdanju došli su iz Banjaluke da se nakon vjenčanja fotografišu u srcu Nacionalnog parka Kozara.

“Rodom smo iz Prijedora ali već neko vrijeme živimo u Banjaluci. Odlučili smo da se ovdje slikamo. Kozara je jedna od najljepših planina i zašto da to ne iskoristimo”, kaže mladi bračni par.

Naturschutzgebiet Kozara

Nakon vjenčanja na Kozaru!

„Stojanka majka Knežopoljka”

Kao pjesničko svjedočanstvo stradanja naroda kozaračkog kraja u Drugom svjetskom ratu, nastala je čuvena pjesma Skendera Kulenovića – “Stojanka majka Knežopoljka”. 1967. godine proglašen je Nacionalni park Kozara, u cilju zaštite brojnih spomenika, prirodnih ljepota ovog područja, kao i radi unapređenja turizma i stvaranja povoljnih uslova za odmor i rekreaciju.

Naturschutzgebiet Kozara

Eksponati koji sjećaju na Drugi svjetski rat.

Na Mrakovici, centralnom dijelu parka, uređen je Memorijalni kompleks (spomenik, memorijalni zid i muzej), kojim je obilježena čuvena kozaračka epopeja. Direktor Dragan Romčević objašnjava kako je u bivšoj Jugoslaviji puno veća pažnja pridavana ovom istorijskom dijelu i značaju koji je Kozara imala u Drugom svjetskom ratu. “Centar okupljanja turista uvijek je bio Memorijalni centar. Posjetioci nisu gledali nacionalni park kao prirodnu vrijednost, na tome se kasnije počelo raditi”.

Romčević ističe kako je u prethodnoj državi Nacionalni park Kozara imao mnogo veći značaj. Ekskurzije svih škola, “od Vardara pa do Triglava”, bile su obavezne i predviđene obrazovnim programom. To je prošlost, takav pristup Kozari je nepovratno izgubljen, kaže i dodaje: “Broj posjetilaca je drastično smanjen. Izleti nisu obavezni čak ni za škole iz BiH, to je prepušteno nastavnicima na volju”.

U posljednje vrijeme Slovenci sve češće posjećuju Kozaru. Podjednako ih privlače istorijski čas u muzeju i brojne rekreativne mogućnosti, kaže kustos u Memorijalnoj zoni Milenko Radić. “Obnovljena je stalna muzejska postavka o Narodnooslobodilačkoj borbi. Spomenik je svakako najpoznatiji dio kompleksa, simbolizuje Kozarčane koji se izdižu i pobjeđuju neprijatelja koji im prilazi sa svih strana. Među eksponatima je razno njemačko naoružanje, mitraljezi, šljemovi, fotografije i zapisi o dešavanjima u ratu”.

I Radić ističe kako se od devedesetih na ovamo bilježi daleko manji broj posjeta, ali da posljednjih nekoliko godina bilježe porast. “Slovenci su veoma zainteresovani za našu zajedničku prošlost, u ljetnom periodu imamo i po tri grupe dnevno iz Slovenije”.

Prašumski dio Kozare

Iako je istorijski aspekt nekada bio presudan, zahvaljujući svojim gustim listopadnih i četinarskih šuma, bistrim potocima, izvorima pitke vode, danas Kozara privlači sve više rekreativaca i sportista. Zbog optimalne visine idealna je vazdušna banja, pogodna za liječenje raznih plućnih bolesti. Borova, jelova i bukova šuma daju predivan ambijent.

Naturschutzgebiet Kozara

Mrakovica

Gola planina je najviši prevoj u nacionalnom parku odakle se pruža pogled na grad Prijedor, planine Grmeč i Vlašić, Banjaluku i dio zapadne Slavonije. Do ovog atraktivnog vidikovca odveo nas je nadzornik šuma, lova i ribolova u Nacionalnom parku Kozara Nikola Mijatović. Njegove kolege i on najviše su fokusirani na zaštitu divljači od krivolova. “Posjetioci odavde uvijek odu prezadovoljni, posebno ih oduševi čista voda koja se može piti sa svakog potoka i izvora”.

Jedna od lokacija nacionalnog parka koju svakako treba vidjeti je tzv. Mitrovića kamen, još jedan vidikovac s kojeg se vide prašumski predjeli Kozare.

“Riječ je o netaknutom dijelu koji nikada nije sječen. Uređene su staze a ovaj dio će uskoro biti proglašena prašumom”, objašnjava nadzornik.

Nedostaje svijest o čuvanju prirode

Naturschutzgebiet Kozara

Staze...

Među najaktivnijim entuzijastima koji doprinose očuvanju nacionalnog parka su članovi Planinarskog društva Klekovača iz Prijedora. Sekretar Marko Sarić kaže da tradicionalno uređuju pješačke staze. “Imali smo i dvije velike akcija čišćenja. Za uzvrat smo od uprave parka dobili besplatnu polugodišnju ulaznicu za naše članove. Dobro sarađujemo, upućeni smo u sve što se događa na terenu”.

Ističe da je odnos stanovništva prema prirodi često poražavajući. “Svake godine se skupi oko pet tona smeća. Upozorenja i natpise mnogi jednostavno ignorišu, pored puta često nađemo i kućni otpad. Ipak, park je veoma uredan jer se dobro održava”.

Sarić još dodaje da će uskoro biti završeni radovi na njihovom planinarskom domu na Kozari, kapaciteta oko 800 ležajeva. “Uspostavili smo redovnu autobusku liniju iz Prijedora do Mrakovice za sve građane i nas planinare”.

Naturschutzgebiet Kozara

Prašumski dio Kozare

Stanovništvo ne nudi ništa turistima

Nacionalni park Kozara se pored vlastitih prihoda, u potpunosti finansira iz budžeta Republike Srpske. “Iako ne finansijski, grad Prijedor pomaže na razne načine i učestvuje u organizovanju brojnih svečanosti kao što su Dani zime, Književni susreti na Kozari itd.”, kaže zamjenik gradonačelnika Prijedora Milenko Đaković.

Naturschutzgebiet Kozara Ingrid Rajkovic

Ingrid Rajković

Veoma je malo stanovništva na prostoru nacionalnog parka, svega nekoliko kuća na samom izlazu. Niko se ne bavi turističkom djelatnošću. Jedina korist koju imaju od nacionalnog park jesu prirodna bogatstva na kućnom pragu. Mještanka Ingrid Rajković kaže da je nekada bilo mnogo bolje i više koristi od posjetilaca, danas se niko ne oslanja na turizam. “Mi smo prije imali ribnjak. Gajili pastrmku. Ali, odustali smo od toga zbog suše i velikih izdataka. Nismo mogli više ulagati u taj posao”.

Pojedinačna ulaznica u Nacionalni park Kozara košta 2 KM. Pješačenje brojnim obilježenim stazama je najbolji način da se upozna sve što nudi “Krajiška ljepotica”. O vremenu i ljudima koji su od davnina naseljavali ova područja svjedoče i brojni arheološki ostaci iz starog i srednjeg vijeka.

Autorka: Aleksandra Slavnić

Odgovorni urednik: Svetozar Savić

Audio i video zapisi na tu temu