1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Komentar

Nacionalizam u Obali Bjelokosti

Pored sukoba oko predsjedničke fotelje, u Obali Bjelokosti su sve češće i vijest i etničkim masakrima. No, mržnja u glavama Ivoraca nije nastala tek sukobom dvojice političara, nego ona svoje korijene ima u prošlosti.

Pristaša Outtare s puškom

Pristaše Outtare

Masovna ubojstva u Obali Bjelokosti pokazuju prije svega da postoji golema mržnja među narodima ove zemlje. Međuetničke napetosti postoje već dugo. Te

Ivorci plešu

Ivoiritet trebao istaknuti zajedništvo

napetosti je pojačala jedna nacionalna ideja, koja se pojavila sedamdesetih godina prošlog stoljeća: tzv. "Ivoirité" - pitanje ivorskog identiteta. U to vrijeme, kratko nakon neovisnosti, Obala Bjelokosti, čiji je originalni naziv na francuskom "Cote d'Ivoire", kao i ostale afričke zemlje, je bila zaokupljena pitanjima: Što Afrikance razlikuje u njihovom identitetu od drugih? Što kulturološki spaja Afriku? Intelektualci i političari su razmišljali i žustro diskutirali i na koncu došli do koncepta "Ivoiriteta", koji je nakon okončanja kolonijalističke vladavine, trebao istaknuti zajedništvo Ivoraca.

Iskaznice podijelile "Ivorce" i "Ne-Ivorce"

Ali tu ideju su mnogi pogrešno shvatili i zlouporabili u političke svrhe. Rodrigue Koné, sociolog pri istraživačkom mirovnom institutu u Abidjanu, objašnjava kako je koncept Ivoiriteta iskorišten protiv doseljenika. "Taj konflikt između domaćeg i stanovništva koje se doselilo je vidljiv i u samom konceptu Ivoiriteta: to je koncept koji daje prednost domaćem stanovništu, prije svega kad je u pitanju vlasništvo zemljišta", objašnjava ovaj sociolog.

Stanovnici Obale Bjelokosti s prtljagom na cesti

Mržnja usmjerena prema doseljenicima sa sjevera

Bio je to upravo Alassane Ouattara, pobjednik proteklih predsjedničkih izbora, koji je 1990., tada još kao premijer, uveo nove iskaznice, za koje su važila stroga pravila kad je u pitanju podrijetlo. Mnogi useljenici te iskaznice uopće nisu mogli dobiti, jer nisu "Ivorci". Tako je integracijski koncept postao koncept koji je isključivao veliki dio stanovništva. Za Thiémélé-a Boa-u, profesora filozofije na Sveučilištu Cocody u Abidžanu je upravo to jedan od najvažnijih uzroka konflikta, za koji Obala Bjelokosti već deset godina ne nalazi rješenje: "Nazivam to ironijom povijesti: od onog trenutka, kad je uvedena boravišna dozvola i počelo provođenje osobnih kontrola, počelo je i zapadanje zemlje u krizu."

Mržnja se proširila među 60-ak etničkih skupina

Pod izlikom da žele kontrolirati iskaznice, sigurnosne snage su agresivno postupale prema migrantima i ljudima sa sjevera zemlje. 1994. se "Ivoiritet" utemeljio u izborni zakon, prema kojemu je zatim predsjednik države mogao postati samo onaj tko najmanje pet godina živi u zemlji i ima ivorske roditelje. Mržnja prema strancima i drugima se proširila zatim u multietničkoj Obali Bjelokosti, gdje živi oko 60 etničkih skupina, što je kulminiralo građanskim ratom 2002. godine. A sukobi i danas još uvijek traju.

Autori: Sandrine Blanchard / Dirke Köpp / Marina Martinović

Odg. urednik: Zorica Ilić