Nacionalizam na Balkanu nije pobijeđen | Kiosk | DW | 24.01.2012
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

Nacionalizam na Balkanu nije pobijeđen

Njemačka štampa osvrće se na hrvatsko "Da!" Evropskoj uniji i analizira poziv Gotovine građanima da glasaju za učlanjenje. Ishod referenduma daje povoda za radost ali nacionalizam na Balkanu ni izdaleka nije pobijeđen.

default

Hrvatska je korak bliže pristupu EU

List Neue Zuercher Zeitung o održanom referendumu u Hrvatskoj piše:

„Hrvatski građani s pravom glasa su s malo oduševljenja glasali za pristup svoje zemlje EU. 'ZA!' Evropskoj uniji najprije se može objasniti nedostatkom alternative. Ova zemlja, koja je teško pogođena privrednom krizom, nada se velikodušnoj finansijskoj pomoći iz Brisela a time i novim impulsima za oživljavanje privrede. Vlada je uoči referenduma moguće odbijanje pristupa zemlje EU iznosila tmurne prognoze. Tako je ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić predviđala smanjenje kreditnog boniteta, veće finansijske troškove, smanjenje investicija, povećanje otpuštanja radnika i ugroženost isplate mirovina. Stoga su se sve veće stranke i utjecajna Kataločka crkva zalagale za pristup zemlje EU. Protivnici pristupa se nisu regrutirali samo iz redova nacionalista, koji se pribojavaju da bi zemlja mogla izgubiti identitet i suverenitet.

Kroatien EU Referendum

Hrvatski premijer Zoran Milanović, predsjednik Ivo Josipović i predsjednik Hrvatskog sabora Boris Šprem slave rezultate referenduma

Iznenađenje je stiglo iz Haga kada je osuđeni hvatski general Ante Gotovina pozvao građane da glasaju za pristup EU. Gotovina, čije je hapšenje 2005. utrlo put za početak pristupnih pregovora, je preko svog advokata saopštio da je mjesto Hrvatske u EU. Apel je stigao iznenada jer upravo je izricanje presude Gotovini u aprilu 2011. smanjilo popularnost EU u Hrvatskoj. Ostaje međutim otvoreno pitanje da li je apel bivšeg generala euro skeptike potaknuo na razmišljanje. Javljanje Ante Gotovine za riječ odslikava dilemu u kojoj se nalaze hrvatski nacionalisti. S jedne strane vjeruju da će teško izborena nezavisnost biti dovedena u opasnost. S druge strane, oni Balkan i jugoslovensku prošlost žele što prije ostaviti iza sebe, za što je, kako se čini, najbolja prilika pristup EU“, piše Neue Zuercher Zeitung.

Srbija se udaljava od EU

I dok se Hrvatska nalazi na putu ka EU, Srbija se izoluje, piše Slavenka Drakulić u listu Sueddeutsche Zeitung:

„Kada nacionalizam odjednom postane moda, onda svako može biti siguran da je sljedeći izborni termin blizu, bez obzira da li on bio u Srbiji, Belgiji, Mađarskoj ili Hrvatskoj. Čak i u Hrvatskoj, gdje je dvije trećine birača glasalo za pristup EU, je konzervativni HDZ kratko prije izbora iz rukava izvukao stari, agresivni nacionalizam, svojstven Tuđmanovoj eri, za koji se već deceniju vjerovalo da pripada prošlosti. Rezultati referenduma daju povoda za radost ali nacionalizam na Balkanu ni izdaleka nije pobijeđen.

Boris Tadic Präsident Serbien

Boris Tadić

Stoga se upravo nacionalistička retorika u Srbiji treba shvatiti ozbiljno. Tamo je situacija drugačija nego u Hrvatskoj, u kojoj se nacionalistički glasovi mogu shvatiti kao posljedniji očajnički pokušaji inferiornih protivnika EU. U Srbiji, gdje će se ove godine birati i parlament i predsjednik, mnogi Srbi odbijaju priznati nezavisnost Kosova. Kako pokazuju rezultati anketa, ultranacionalisti poput Tome Nikolića dobijaju sve veću podršku. Predsjednik Boris Tadić reaguje na trend u svojoj zemlji. Očigledno je na to primoran zbog sveopšteg raspoloženja. Tako su razgovori između Beograda i Brisela pomjereni, bar do proljeća.

Sve su prilike da se u Srbiji u dogledno vrijeme neće mnogo toga promijeniti. Čini se čak da bi nacionalizam mogao eskalirati. Sporni status Kosova je za Srbiju razlog da se još više udalji od EU. Za EU pak ne dolazi u obzir da se, na zahtjev Srba, odrekne priznanja Kosova. Problem postaje dublji zato što EU zbog privredne krize i također i tamo rastućeg nacionalizma, nije baš spremna za prijem novih članica.

„BiH je podjeljena zemlja“

Da li će zbog toga Srbija ostati izolovana kao što je to nekad bila i Albanija? Da li će Srbi biti prisiljeni da 'jedu travu'? Neće biti baš tako. Situacija bi sigurno bila drugačija da Srbija zavisi od evropskih žitarica. Ali isto kao što se nekadašnja komunistička Albanija udružila sa Kinom, tako sadašnja Srbija ima dobre veze sa ne tako dalekom Rusijom.

Bosnien-Herzegowina EU Beitritt Symbolbild Flaggen

BiH će isto kao i Srbija imati izuzetno težak put ka pristupu EU

Slovenija je već članica EU, Hrvatska je kratko pred članstvom, a Crna Gora će uskoro započeti pristupne pregovore. I Makedonija, koja vodi spor sa Grčkom oko imena, ima bolje šanse da postane članicom EU od Srbije, ukoliko Beograd i dalje ne bude spreman da riješi problem Kosova. I na kraju Bosna i Hercegovina. Iako je ovo nezavisna zemlja, funkcionalna ni izdaleka nije. Jedan njen dio, Republika Srpska, već odavno funkcionira kao de facto samostalna država. Bosna i Hercegovina je u stvarnosti podijeljena zemlja, organizovana po nacionalističkim crtama razdavajanja. Podržava je pa konačno njom i upravlja međunarodna zajednica preko svog specijalnog predstavnika. Područje bivše Jugoslavije je i danas, nakon mnogo godina od završetka ratova, potencijalno žarište za izbijanje nemira“ piše pored ostalog Slavenka Drakulić u listu Sueddeutsche Zeitung.

Autor: Belma Fazlagić-Šestić

Odg. urednica: Jasmina Rose