1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

Nacionalisti na Kosovu i u BiH bilježe poraz

Njemački listovi pišu o pokušaju ekstremista na Kosovu da spriječe izricanje presuda u Mitrovici ali i o bezuspješnom potezu ratnih vetarana iz RS da pokrenu mase protiv Haškog suda i Suda BiH.

Tageszeitung iz Berlina piše: "Kada su policajci EULEX-a proteklog četvrtka pokušali da uđu u zgradu Suda u Mitrovici, potisnulo ih je stotinu Srba. Međunarodni čuvari reda su popustili, niti ne pokušavajući da uđu u sudnicu. Nasilje, koje se u Sudu desilo i 2008, poteklo je od militantnih Srba, izjavio je portparol EULEX-a. Oni su prije pet godina opustošili sud i zbog toga se sudilo šestorici Srba, koji su tada napali međunarodnu policiju i KFOR. Tada je ubijeno jedno lice a povrijeđeno 88 policajaca i vojnika. Grupa razjarenih Srba, koje je predvodi ekstremista Radenko Nedeljković željela je načelno spriječiti sud da izrekne presude. Radikalni kosovski Srbi plaše se pravne države. Ali dijalogom Beograda i Prištine o normalizaciji odnosa, koji se vodi pod nadzorom EU, ekstremnim Srbima u Mitrovici izmiče kontrola pod nogama. Uskoro bi sa odobrenjem Beograda mogao doći kraj bezakonju u ovom dijelu Kosova.

Gericht Bosnien und Herzegowina

Veterani rata protestovali protiv rada Suda BiH

I u entitetu Republika Srpska u BiH su radikalni nacionalisti zabilježili poraz. Protekle sedmice okončana je kampanja ratnih veterana, bivših pripadnika Vojske RS-a, koja je bila usmjerena protiv Haškog suda ali i Suda BiH. Obje institucije veterani optužuju da su jednostrane i da sude samo Srbima. No, srpskim veteranima nije uspjelo da mobiliziraju mase. Veliki dio Srba u BiH ne želi više da bude instrumentaliziran od strane radikalnih snaga. Protekle sedmice Haški sud je donio presudu bliskim saradnicima Radovana Karadžića, bivšem šefu policije i ministru unutrašnjih poslova RS-a Mići Stanišići i Stojanu Župljaninu za masovna ubistva, mučenja i progone Bošnjaka i Hrvata. Obojica moraju 22 godine u zatvor jer su, kako je rekao predsjedavajući Sudijskog vijeća Burtol Hall, dali odlučujući doprinos u zločinima srpskih snaga", zaključuje Tageszeitung iz Berlina.

"Dobro došli u sljedeće krizno područje"

"Dobro došli u sljedeće krizno područje", naslov je članka o Hrvatskoj koji donosi Sueddeutsche Zeitung iz Minhena. "Dugovi Hrvatske rastu, sve je više propalih kredita. Birokratija je spora i iscrpljuje. Plate i porezi su najveći od svih drugih zemalja istočne i jugoistočne Evrope, mada su investicije ali i inovacije male. Na rang listi Svjetske banke (Doing Business 2013) Hrvatska je skliznula na 84. mjesto, iza Bugarske, Rumunije pa čak i Grčke. Ali onaj ko uredu EU u Zagrebu prijavi sve ove deficite dobije odgovor kako to u Briselu niko ne želi da čuje.

Hrvatska boluje i od Tuđmanovog nasljeđa. Po motu "Podijeli pa vladaj!" ovaj je autokrata utrostručio u Hrvatskoj broj opština na 540. Tako je svom HDZ-u omogućio mjesta i uticaj. Ostala su samo mjesta i birokratija. Kao i Atina i Zagreb ima napuhani javni sektor sastavljen od činovnika i više od 600 uglavnom prezaduženih državnih preduzeća. U njima su zaposleni i veterani rata. Njih je u Hrvatskoj službeno pola miliona. Brojne povoljnosti i dodaci koji im se isplaćuju, koštaju hrvatskog ministra finansija nekoliko milijardi eura godišnje. Mnogi veterani, prema nekim procjenama oko 150.000 njih, nikada nisu niti vidjeli front", piše između ostalog u velikom članku o Hrvatskoj kao budućoj članici EU, Sueddeutsche Zeitung iz Minhena.

Skandal oko akreditacija za novinare


Njemačka štampa piše i o skandalu pred proces članici Nacionalsocijalističkog podzemlja (NSU) Beate Tschepe. Turski novinari nisu dobili akreditacije za praćenje procesa što je izazvalo talas negodovanja u Turskoj, EU ali i u samoj Njemačkoj. FAZ u komentaru piše: "Diskusiji o rezervisanim mjestima za novinare nema kraja. Sada je i turski šef diplomatije njemačkom poručio da očekuje da turski političari i novinari prisustvuju procesu. Westerwelle je međutim ukazao na nezavisnost njemačkog sudstva. Pitanje, koje se postavlja je, zašto Turska već ranije nije nešto poduzela diplomatskim kanalima. Ali i zašto nijedan njemački diplomata nije došao na ideju da se Ministarstvo vanjskih poslova obrati Sudu u Minhenu i doprinese da se Sud senzibilizira. Sada se samo radi o spašavanju obraza. Turski mediji sumnjiče njemačko pravosuđe na način koji graniči sa bestidnim. Nedostatak senzibiliteta prisutan je na svim stranama. Samo još fali da se u cijeli slučaj unese i prošlost", piše FAZ.

Autor: Jasmina Rose
Odg. urednica: Zorica Ilić