1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

"Nacionalistička demagogija" u Republici Srpskoj

Izborna obećanja Milorada Dodika da će Republiku Srpsku "odvesti u neovisnost od Bosne i Hercegovine" su, pored stanja u srpskim općinama na Kosovu, jedna od tema, o kojoj pišu listovi na njemačkom jeziku.

U svome članku pod naslovom "Nacionalistička demagogija" se Süddeutsche Zeitung (SZ) osvrće na nedavno objavljene statistike o broju nezaposlenih u Republici Srpskoj, navodeći da su 150.000 nezaposlenih alarmirajući signal u usporedbi s 240.000 zaposlenih i samo 121 otvorenom radnom mjestu. "Ali vijesti poput ove, uobičajeno ostaju nezapažene u autokratski vođenoj Republici Srpskoj. Njezin predsjednik Milorad Dodik radije govori o odcjepljenju od Bosne i Hercegovine", piše SZ.

Republika Srpska itekako profitira od Bosne i Hercegovine

Taj list dalje podsjeća na prosvjede u Federaciji BiH protiv korumpiranih političara i loše gospodarske situacije, navodeći i da je Dodik u Republici Srpskoj "pokušaje neslaganja sasjekao u korijenu. Dodik je, osim toga, pojačao svoju propagandu, prema kojoj Bosna i Hercegovina kao država nije sposobna preživjeti."

Demonstranti u Banjoj Luci

Demonstracija je bilo u Banjoj Luci, ali ni blizu tako glasno kao u Federaciji

SZ podsjeća pritom da Daytonski sporazum isključivo Bosnu i Hercegovinu određuje kao državu, ali da "Dodik tvrdi da je i RS država i otvoreno prijeti odcjepljenjem od Bosne i Hercegovine. Tako je Dodik u srpnju 2013. najavio da će tu 'zemlju odvesti u punu slobodu i neovisnost', te da RS nema 'nijednog jedinog gospodarskog ili socijalnog razloga da ostane u Bosni i Hercegovini'."

Visoki predstavnik bi mogao smijeniti Dodika, ali...

No, ono što je istina je da Republika Srpska itekako profitira od Bosne i Hercegovine, na primjer kroz njezin udio u kreditima Međunarodnog monetarnog fonda, napominje SZ, ističući izjavu banjolučkog ekonomista Damira Miljevića, koji kaže: "Bez novca MMF-a bismo već odavno bili bankrot." Miljević dodaje, prenosi SZ, da izjavama o neovisnosti Dodik samo pokušava odvratiti pozornost od toga da Republika Srpska pod njegovim vodstvom stagnira:

Valentin Inzko

Inzko ima ovlasti da smijeni Dodika

"Ni gospodarski, a ni socijalno njezinih 1,3 milijuna stanovnika nisu u boljoj situaciji od 2,5 milijuna Bošnjaka i Hrvata u Federaciji BiH. Naprotiv: plaće i mirovine su znatno niže, nezaposlenost na usporedivo visokoj razini, korupcija je u RS-u isto toliko rasprostranjena kao i u Federaciji. Srbi bi imali dobrih razloga izaći na ulice kao i Bošnjaci i Hrvati. Ali Dodik i njegovi podanici sprečavaju solidariziranje Srba s Bošnjacima i Hrvatima, ne samo gušenjem svakog prosvjeda, već i retorikom, kojom se ističu etničke suprotnosti, pa sve do dezinformacija i demagogije. Tako je Dodik u studenom 2013. govorio o islamizaciji Bosne i Hercegovine i navodno 'konkretnom planu' da se u BiH dovede i do '500.000 Arapa'. To je demagogija, koja se poigrava sa strahom od navodne turske vladavine, usađenim kod mnogih Srba još od vremena Osmanskog Carstva."

List pojašnjava i da bi, zbog Dodikovih učestalih izjava o odcjepljenju od BiH, visoki predstavnik u BiH pravno gledano mogao smijeniti Dodika zbog kršenja Daytonskih pravila. "Ali prije svega Njemačka i Francuska su protiv, jer se pridržavaju mišljenja da Bosna i Hercegovina sama mora riješiti svoje probleme."

Srpski entitet na Kosovu?

Švicarski Neue Zürcher Zeitung (NZZ) se u osvrće na to da se nakon izbora gradonačelnika Sjeverne Mitrovice može krenuti s formiranjem Zajednice srpskih općina na Kosovu. Podsjećajući da je izborom Gorana Rakića za čelnog čovjeka Sjeverne Mitrovice i tu izabran "beogradski kandidat", NZZ napominje da sada slijedi odlučujući korak na putu prema primjeni sporazuma o normalizaciji odnosa između Beograda i Prištine, a koji se odnosi na već spomenuto formiranje Zajednice srpskih općina, i koji podrazumijeva da se srpske općine formalno integriraju u kosovsku državu, a Zajednica srpskih općina zauzvrat dobije više samoupravnih prava. Ali detalji u sporazumu nisu navedeni, napominje NZZ:

Sjeverna Mitrovica sa srpskom zastavom na kojoj piše: srpski grad

Utjecaj Beograda je i dalje prisutan u srpskim općinama, kao ovdje u Mitrovici

"Diplomati su promišljeno izabrali višeznačne formulacije kako bi što je moguće brže postigli dogovor. Ono što se tada u Bruxellesu dokazalo, sada na licu mjesta stvara probleme u primjeni. Za vladu u Prištini je Zajednica srpskih općina samo neka vrsta 'nevladine organizacije', unutar koje se institucije dogovaraju i međusobno podržavaju. Beograd na to gleda drukčije. Navodi se da će se sada osnovati jedan 'entitet', u kojem se srpsko stanovništvo (5 do 7 posto) može sigurno i slobodno razvijati."

NZZ povodom navođenja stvaranja "entiteta", međutim, navodi da je isključena politička blokada, "kao što se to provodi od strane srpskog dijela zemlje u BiH, jer srpske institucije na Kosovu nemaju pravo veta. Ali utjecaj Srbije će rasti." Navodeći još nekoliko problema, koji nisu riješeni u sporazumu o normalizaciji odnosa, a koji se primjerice tiču financija ili obrazovnog i zdravstvenog sektora, NZZ piše da na koncu ostaje otvoreno pitanje jeli Kosovo s tim sporazumom doista napravilo iskorak u smjeru funkcionirajuće državnosti.

Autorica: Marina Martinović

Odgovorna urednica: Zorica Ilić