1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Komentar

Na talasu privredne krize najbolje jašu populisti

Poslije izbora u Holandiji liberali su prvi put nakon 100 godina dobili priliku da formiraju vladu. Izborni rezultat samo potvrđuje trend koji je primijetan u Evropi. Populisti su otkrili novog neprijatelja - islam.

Desničari iskorištavaju latentnu netrpeljivost prema strancima

Desničari iskorištavaju latentnu netrpeljivost prema strancima

Mark Rutte će vjerovatno dobiti mandat za sastavljanje vlade

Mark Rutte će vjerovatno dobiti mandat za sastavljanje vlade

Ipak je promjenu vlade u Holandiji izazvala privredna kriza, a ne mržnja prema strancima. Holanđani su kaznili konzervativnog premijera Jana Petera Balkenendea i šefu liberala Marku Rutteu dali priliku da formira novu vladu. Diskusija o stabilnosti eura i dužničkim krizama pojedinih evropskih zemalja ipak nije dovela do potpunog skretanja udesno. Socijaldemokrate su postale druga po jačini stranka.

Dobar izborni rezultat desnog populiste Geerta Wildersa, koji je poznat po svom neprijateljskom odnosu prema islamu, istovremeno pokazuje veliku nesigurnost društva u Holandiji kada je riječ o odnosu prema imigrantima i islamu. U Holandiji vlada opšte nezadovoljstvo zbog useljavanja stranaca i njihove neuspjele integracije, zbog stvaranja paralelnih društava. Diskusija o tome se djelomično poklapa sa diskusijom o privrednoj krizi. Otuda i zahtjev pobjednika na izborima, liberala, da se socijalna pomoć strancima koji dolaze izvan EU plaća tek nakon desetogodišnjeg boravka u Holandiji.

Predstoje pregovori o koalicionoj vladi

Formiranje nove vladajuće koalicije će biti komplikovano. Deset stranaka u novom parlamentu, mogu da formiraju šest različitih koalicija. Izborni rezultat je na tragu trenda koji je primijetan u Evropi i koji je doveo do promjena na vlasti i u Velikoj Britaniji, Češkoj i Mađarskoj. U svim ovim državama pobijedili su konzervativci. I Slovačkoj predstoje izbori u narednu subotu (12.6.2010.) i ankete pokazuju da će za vladajuće socijaldemokrate biti teško da ostanu na vlasti.

Ipak i konzervativne koalicije imaju probleme da se izbore sa privrednom krizom. Primjer za to je Letonija, ali i Njemačka, gdje postoje nesuglasice u koaliciji konzervativaca i liberala.

Geert Wilders, lider populističke stranke Za slobodu

Geert Wilders, lider populističke stranke Za slobodu

Zastrašujuće je da na talasu privredne krize najbolje jašu desni populisti. Oni apeliraju na latentno nepovjerenje prema strancima, ili prema manjinama u vlastitim državama, bilo da je riječ o Romima, homoseksualcima ili Jevrejima. U Češkoj, Mađarskoj, Slovačkoj, Bugarskoj, Hrvatskoj i Srbiji se takođe vidi uspon desnih ekstremista.

Na zapadu Evrope populisti su u muslimanima otkrili novog neprijatelja. U Holandiji su postali tako snažni da bi mogli postati i dio vladajuće koalicije. Geert Wilders ipak nije desni ekstremista, odnosno neonacista, kakve poznaje društvo u Njemačkoj. Važan zadatak novog holandskog parlamenta će biti da se u narednom periodu ogole njegovi pogrešni politički ciljevi.

Rezultat izbora u Holandiji nije olakšao borbu protiv ekonomske krize u EU. Za tu borbu potreban je kontinuitet i stabilnost, a to je teško uspostaviti ukoliko na sljedećem susretu na vrhu trećina političara bude prisutna po prvi put na takvim sastancima.

Autor: Bernd Riegert/Azer Slanjankić

Odg. urednica: Belma Fazlagić-Šestić

Odg. ur.: