Na odmor van granica BiH

Avgust je mjesec kada većina građana BiH zaboravi na muko oko preživljavanja, male plate, skupoću i neimaštinu. To je mjesec kada se odlazi na godišnji odmor. Turističke agencije zadovoljno trljaju ruke, a Bosanci i Hercegovci kreću put mora.

Jadranska obala najtraženija

Jedan od Banjalučanina se odlučio da sa svojom porodicom odmor provede na Malom Lošinju na hrvatskom Jadranu. Avgust je, kaže, jedini mjesec kada mu obaveze dozvoljavaju duže izbivanje sa posla, pa priliku nikako ne želi propustiti.„Sad je period kad meni odgovara. Uglavnom na odmor idem kada nađem vremena“, ističe on.

Put Jadrana će sa svojom porodicom. Jasminka Andrić, zamjenik direktora turističke agencije Zepter Passport, kaže da su ove godine najatraktivnije turističke destinacije na hrvatskoj obali, veoma su popularne Grčka i Turska, ali interes, kaže, raste i za zemlje u sjevernoj Africi, poput Tunisa ili Egipta.

„Egipat se u našoj agenciji evo već petu godinu zaredom prodaje kao top destinacija. Tu vlada žarko ljeto od aprila do oktobra tako da ste u svako doba dobro došli u Egiptu“.

Crna Gora je ove godine doživjela veliki pad. „Nažalost visoke cijene su učinile svoje. Obala i more su prekrasni ali visoke cijene su odbile klijente, istovremeno usluga je zadržana na istom nivou ako nije i lošija“, ističe ona. Ponude i cijene variraju, kaže Andrićeva. Od 200 evra za privatni smještaj u sobama prve kategorije sa restoranom u Baškoj Vodi za sedam dana uključujući i prevoz, preko hotelskog smještaja sa 3 zvjezdice za sedam dana za cijenu od 400 evra, pa do deset dana u Grčkoj ili Turskoj za istu cijenu. Za one sa dubljim džepom, u obzir dolaze i egzotičnije destinacije: 1890 evra za 16 dana na Kubi.

Odmor u BiH

Dvije Banjalučanke koje smo sreli u parku Petar Kočić pitali smo za njihove planove za odmor. Jedna od njih je upravo došla u Banjaluku na odmor iz Njemačke, a druga, koja je dugo godina živjela u Njemačkoj, se upravo vratila iz Igala. „Bilo mi je divno. Išla sam preko agencije, deset dana. Smještaj je bio jako fin, more je bilo čisto“, prepričava svoje utiske.

Iako većina građana odmor namjerava provesti van BiH, ova Banjalučanka smatra da se na ljetovanje može poći a da se ne napušta BiH.

„Moj brat je išao u Neum i iduće godine i ja mislim da idem u Neum. Herceg Novi i Igalo su jako daleko a Neum je naše najbliže more. Moj brat kaže da je bio jako zadovoljan“.

Njena prijateljica, koja živi u Njemačkoj, na more uglavnom ide na jadransku obalu. Ipak, i ona smatra da u BiH ima mnogo atraktivnih lokacija na kojima se može provesti odmor. „Voljela bih otići u Sarajevo, tamo nikad nisam bila, bila sam samo u Vogošći. Znam da je Sarajevo dobro za skijanje. Ima i u BiH lijepih lokacija, zašto da ne? Naprimjer, oko Bihaća ima lijepa rijeka Una. Tamo bih voljela otići, ako uspijem“

Slapovi Krupe

Turistički radnici i građani se slažu da BiH ima šta ponuditi za odmor i domaćim i stranim turistima. Međutim, kao i kod svega drugog, nedostaju strategije i planovi da se prirodne ljepote iskoriste u povećanje turističke vrijednosti. Jedna od mnogobrojnih primjera je i lokacija slapova Krupe, dvadesetak kilometara južno od Banjaluke.

Đorđe Stanojević se već godinu dana u turističke svrhe bavi mlinarstvom pomoću vodenice na rijeci Krupi. Od meljenja pšenice, kukuriza ili soje može se lijepo živjeti, kaže. Stanojević je 25 godina ranije radio kao poštar. Vodenica mu je, ističe on, hobi i mogućnost da popravi svoje prihode.

Velika je šteta, kaže dalje, što ne postoji bolje organizovana usluga, kako bi se turisti na ovoj lokaciji mogli zadržati i duže od jednog dana. Naime, za sada ne postoje smještajni kapaciteti, pa se turisti zadrže najviše nekoliko sati, i odu dalje.

„Bila nam je jedna porodica iz Herceg Novog. Došao je čovjek sa ženom i djecom i tražio je prenoćište. Htjeli su da ostanu tri dana. Nažalost, nismo mogli naći. I oni su nam rekli: Dođite kod nas u Herceg Novi, da vas mi naučimo kako se to radi!“ , priča on.

Tu živi i Goran Vidović. On je vlasnik ribnjaka pastrmke kapaciteta 20 tona. Ribarstvom se počeo baviti 1991. godine a nakon rata je uz pomoć US AID-a obnovio proizvodnju. Kaže da ima idealne uslove za uzgoj dobre pastrmke. Kao i Stanojević, i Vidović smatra da bi bilo mnogo više posla kada bi bilo više turističkih kapaciteta.

Onda bi mu se isplatilo, kaže, otvoriti i restoran.„Imam dva sina koji bi trebalo da preuzmu. Imamo nekih planova da pravimo bungalove sa prenoćištem i jelom, ali za to treba početni kapital koji mi trenutno nemamo“.

Interes za Banjaluku raste

Zoran Sanković iz turističke organizacije grada Banja Luka, kaže da je u mjestima sa atraktivnom ponudom problem uglavnom lokalnog karaktera. Nedostaje, tvrdi on, inicijativa od strane lokalnog stanovništva koje bi ponudilo dobre i kvalitetne projekte.

„U Krupi na Vrbasu postoji dosta stanovništva koje treba da se animira, odnosno da se adekvatno uključi u turističku ponudu. Svi bi mogli da žive od toga. I to ne mora biti osnovno zanimanje. Mislim da mogu značajno obogatiti kućni budžet tim dodatnim aktivnostima“, navodi on. .

Sanković tvrdi da je interes za Banjaluku među domaćim i stranim turistima sve veći. „Za dvije i i po godine koliko ja radim kada uzmemo omjer mogu da kažem da se drastično povećao broj turista. Nema zemlje iz koje nisu dolazili, čak je bilo turista iz Južne Amerike iz zemalja poput Čilea, zatim sa Menhetna iz Amerike“.

On kaže da Evropska komisija i grad Banja Luka rade na projektu na srednjem toku rijeke Vrbasa „Vrbas Advanture Resort“ koji bi taj dio južno od Banjaluke trebao pretvoriti u vrhunsku turističku destinaciju. „U toku je implementacija tog projekta u okviru kojeg će da se izvrši izgradnja dodatne infrastrukture, da se uredi pravna regulativa, kako avanturističkog, tako i eko turizma.

Treba istaći da je to jedinstveni projekt na ovom području u razvoju avanturističkog i eko turizma. Ujedno će se izvšiti licenciranje i obuka turističkih vodiča“, navodi on.

BiH ima veliki turistički potencijal koji ne koristi u dovoljnoj mjeri. Kada bi se prirodne ljepote i istorijsko i kulturno naslijeđe pametnom strategijom i dobrim planiranjem pretvorilo u dobar turstički proizvod, BiH bi mogla ostvariti veliku korist i u materijalnom smislu i u promociji imidža u inostranstvu.