1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

Na Kosovu nema napretka

Njemački mediji pišu o kosovskoj političkoj krizi koja bi mogla dovesti do održavanja novih izbora na Kosovu. Mediji analiziraju i odnos Šrodera i Putina, kojeg bivši njemački kancelar naziva demokratom.

Jasna većina ali nejasan odnos snaga: Prošlo je 16 sedmica od izbora na Kosovu, a još nije formirana vlada. U četvrtak (02.10.) će parlament u trećem pokušaju nastojati da izabere predsjednika. Šanse da se to dogodi su male i ako ovaj pokušaj ne uspije, Kosovu prijeti održavanje novih izbora, piše list „Frankfurter Rundschau“ i dodaje:

„Do danas je ostala stabilna većina, koja je formirana nakon izbora 8. juna, a koju čine četiri partije: Demokratska liga (LDK) pod vodstvom Isa Mustafe, Alijansa za budućnost sa Ramušom Haradinajem na čelu, kao i stranke Nisma (Inicijativa), te Vetevendosje (Samoopredjeljenje). Ove četiri stranke zajedno imaju 63 od 120 mjesta u Parlamentu. One su međusobno podijelile funkcije: Mustafa bi trebao biti predsjedavajući parlamenta, a Haradinaj premijer.

Mustafa je zapravo izabran, ali je Ustavni sud poništio njegov izbor zbog odredbe po kojoj “najjači klub poslanika” ima pravo da imenuje kandidata za predsjedavajućeg parlamenta. Najviše glasova na izborima je dobila Demokratska stranka Hašima Tačija. Ona i u Parlamentu posjeduje najveći broj zastupnika, njih 37, ali oni ne čine većinu.

Sukobi među frakcijama se zaoštravaju

Gotovo četiri mjeseca od izbora sukob među frontovima političkih partija Kosova se sve više zaoštrava. Za jesen najavljena privatizacija se morala odgoditi, a prvi investitori su već zaprijetili svojim povlačenjem. Provedba, u aprilu prošle godine potpisanog, istorijskog sporazuma sa Srbijom stagnira. Alijansa od četiri partije optužuje Tačija i njegovu PDK da koristi preostalo vrijeme da članove svoje partije imenuje na funkcije i da sa njegovoj partiji bliskim firmama potpiše ugovore.Oni kritikuju i ulogu međunarodne zajednice na Kosovu. Od devet sudija Ustavnog suda trojicu njih, koji su stranci, nominirao je predstavnik međunarodne zajednice za Kosovo, Nizozemac Pieter Feith. Sud je do sada skoro uvijek donosio odluke u korist Tačijeve vlade.

Političke razlike među frakcijama jedva da se mogu naći. I Tači i Haradinaj su bili vođe Oslobodilačke vojske Kosova (UČK), obadvojica imaju veze sa kriminaliziranim tajkunima i obojici je dokazana povezanost sa organizovanim kriminalom. U slučaju da se četvorka okupljena oko Haradinaja uspije probiti, Kosovu prijeti politička kriza. Ukoliko nacionalistički pokret „Samoopredjeljenje“ pod vodstvom Albina Kurtija uđe u vlast, stranka srpske manjine će ići u opoziciju.

Kosovo je, nakon Moldavije, druga najsiromašnija zemlja u Evropi, nakon koje slijede BiH i Albanija“, piše „Frankfurter Rundschau“.

Putin i Šreder

Putin i Šreder

Šreder razumije putina i pomalo lobira

Ne radi se ovdje o krizi u Ukrajini, nego o privredi“, rekao je socijaldemokrata Ervin Selering, pokrajinski premijer Meklenburga. U njegovoj pokrajini – tačnije u Rostoku, u srijedu (1.10.), je održan takozvani Dan Rusije (Russlandtag) na kome su se okupili poduzetnici, zainteresovani za dobre ekonomske odnose sa Rusijom. Dugo se o tome debatovalo, protestovali su Zeleni i dijelovi vladajućih demokrišćana, protestovala je i poljska vlada, ali je Dan Rusije na kraju održan. I bilo je krcato – 450 gostiju, preko sto šefova firmi, čiji poslovi dijelom zavise od rusko-njemačke saradnje i smanjuju se u vrijeme sankcija. Ruski ambasador Vladimir Grinjin podsjetio je domaćine (i njemačku javnost) da 350.000 radnih mjesta u Njemačkoj zavisi od saradnje sa Rusijom. Zvijezda dana bio je bivši kancelar Gerhard Šreder, koji nakon povlačenja iz političkog života lobira za rusku privredu. On je i šef Nadzornog odbora Sjevernog toka. Njegova glavna poruka je da sa Moskvom treba održavati dijalog umjesto konfrontacije.

Štampa je puna kritika: „Da njemačka privreda sama može da bira kancelara, onda bi to vjerovatno bio Šreder. Čak i danas. Ili – posebno danas“, piše uticajni privredni list „Handelsblat“. Navodi se da je Šreder pobrao aplauze privrednih patrona kojima sankcije nanose finansijsku štetu. „Šrederova kritika jeste opravdana, ali je i jeftina. Jer on niti mora da pretoči svoje govorancije u realnu politiku, niti zaista nudi pravu realpolitičku alternativu.“

Diseldorfski „Rheinische Post“ piše da treba imati poštovanja za lično prijateljstvo Šredera i Putina, kao i za Šrederovu izjavu da pokušava da razumije rusku politiku i narod. „Ali kod njega je prelaz između razumijevanja i odobravanja previše maglovit. Moto je: Putin ne može da uradi ništa loše, samo naše reakcije mogu biti loše. Može li se Šreder, nekada političar velikog kalibra, uopšte više uzeti za ozbiljno kada i dan-danas tvrdi da je Putin čisti demokrata – stav koji je prvi put iznio prije nekoliko godina. Jer, Šreder je bivši kancelar, njegove riječi još imaju težinu. To bi trebalo da ga pozove na uzdržanost. Da i ne pominjemo sukob interesa zbog Šrederovog položaja u ruskoj gasnoj industriji“, zaključuje „Rheinische Post“.