1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Na gradnji puteva u BiH godišnje se opljačka više od milijardu KM

Istražni organi u BiH, ako je suditi po najnovijim akcijama, mogli bi stati u kraj višegodišnjoj krađi državnog novca na izgradnji puteva u BiH. Međutim, da li je politika jača od sprovođenja zakona?

Nakon što je Agencija za istrage i zaštitu (Sipa) po nalogu Tužilaštva BiH uzela uzorke asfalta na dionici sarajevske zaobilaznice, javnost postavlja pitanje kada će na red doći i ostale dionice u BiH. S pravom, jer su mnoge analize u prethodnih nekoliko godina pokazale da se radi o pljački neviđenih razmjera za koje, ako se bude radilo kao i do sada, niko neće odgovarati. To potvrđuje i izvještaj bivšeg revizora Republike Srpske Boška Čeke koji je još 2008. i 2010 godine utvrdio brojne nepravilnosti prilikom izgradnje puteva u tom bh entitetu.

Deutschland Vorsicht Baustelle Lübecker Hütchen

Milimetri asfalta i milijardska korist

Putevi se kaže Čeko nisu gradili kako je predviđeno ugovorima. “Mi smo angažovali eksperte koji su izvršili bušenja na sedamdesetak mjesta i utvrdili da sama gradnja i podloga nije adekvatna onom što je dogovoreno. Recimo asfaltna površina koja je ugovorena 5 do 7 cm, ona je bila 2 do 3 cm. Ostali materijali koji su trebali imati propisanu debljinu, nisu je imali a kvalitet materijala bio je veoma loš, itd...”

Angažman “provjerenih” kompanija

Radi se o milionima maraka jer se samo na kilometru puta, čija se debljina smanji za tri milimetra od propisane, može “uzeti” nekoliko desetina hiljada maraka. Siniša Vukelić, urednik poratala “Capital” kaže da je krađa javnog novca na asfaltiranju puteva u cijeloj BiH, omiljeni i najučestaliji vid krađe novca. Te investicije se svode na izvođenje radova između izbornih kampanja a poslovi se povjeravju “provjerenim” poslovnim kompanijama. “Ovdje nije problem samo debljina asfalta i podloge. Niko nije provjeravao kvalitet asfalta. Prije nekoliko godina Poreska uprava Republike Srpske je zatvorila nekoliko asfaltnih baza ali na tom se stalo. Kvalitet asfalta je katastrofalan jer je sastav kamena i kvarca veoma loš”, kaže Vukelić.

A u RS ovako stoje stvari, barem tako tvrde u “Putevima RS”: Izvođač radova mora angažovati nadzorni organ koji redovno podnosi izvještaj “Putevima RS”, a nakon što put bude završen Komisija izlazi na teren kako bi izvršila tehnički pregled i konstatovala da li je sve urađeno u skladu sa projektnom dokumentacijom, uslovima projekta i ugovorom.

Loš projekat u startu

Struka kaže da se uzorak mora uzeti direktno iz asfalta ali i pripremnog sloja. Ono što je bitno je da sitna odstupanja mogu biti samo u pripremnom sloju za jedan procenat dok se u asfaltnom dijelu ne smije odstupati od definisane kvalitete i debljine, kaže građevinski vještak iz Gradiške Ljubo Jokić. “Mjeri se prvo debljina a onda se taj uzorak rastvara i onda se utvrđuje kolika je količina bitumena. Asfalt mora imati tačan sastav. Ne može biti tolerancije, to su ogromne količine.“

Upućeni tvrde da “kriminalna hobotnica” funkcioniše na način da se u startu mora isprojektovati loš put, odnosno loš kvalitet puta, jer izvođač mora da isplati određenu sumu novca onom ko mu je obezbijedio posao. Taj posao se u većini slučajeva zaključuje direktnom pogodbom, a ne javnim pozivom, što je predviđeno zakom. Rajko Kecman iz Udruženja građana “Tender” kaže da se u ovim poslovima peru milioni maraka i da niko ne odgovara. “Mora se znati da se cijene dižu i do 60 odsto. Ako se to uzme u obzir, godišnje se pljačka preko milijardu maraka.”

Bosnien Herzegowina Banjaluka Autobahn

Autoput Banjaluka - Gradiška nakon puštanja u promet

Autoput do Gradiške, rekorder

Sarajevsku zaobilaznicu, koja je predmet istrage, gradila je hrvatska firma Osijek-Koteks, ali je ugovor vrijedan 45 miliona maraka početkom ovog mjeseca raskinut. Prema pisanju medija, novac iz BiH izvlačen je upravo preko ove firme. S druge strane hrvatski “Konstruktor” bio je uključen i u izgradnju dionice autoputa Banjaluka Gradiška, za čiji su dio od Banjaluke do Mahovljana, revizori utvrdili da je kilometar koštao 22,5 miliona maraka.

Osnovni ugovor o izvođenju radova sa „Integral inženjeringom“ sklopljen je 2002. u vrijednosti od oko 43 miliona KM. Međutim, naknadno je aneksima ugovora izvođaču odobreno dodatnih čak oko 66,5 miliona KM. Čeko kaže da je to tek priča za sebe. “Samo pet kilometara od Klašnica do Mahovljana je koštalo 129 miliona maraka.“

Površinski sloj asfalta na prvoj dionici od Banjaluke do Mahovljana propao je samo tri godine nakon izgradnje 2008. godine ali niko od nadležnih nikada nije ispitivao ima li elemenata krivične odgovornosti u ovim radnjama. Stručnjaci uvjeravaju da je stanje u cijeloj zemlji manje-više isto kada je riječ o pronevjeri javnog novca prilikom izgradnje puteva i da bi nadležne institucije konačno trebale da počnu da rade svoj posao.

Autor: Dragan Maksimović

Odgovorni urednik: Svetozar Savić