1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Na Allahovom putu

Ko su ljudi koji nose duge brade, skraćene hlače, klanjaju drugačije nego “tradicionalni” muslimani? Smatraju da je način na koji oni vide islam jedini ispravan, dok Islamska zajednica insistira na tradiciji u BiH.

Vehabije imaju drugačiji pogled na islam od tradicionalnog učenja u BiH

Vehabije imaju drugačiji pogled na islam od tradicionalnog učenja u BiH

Sabin Smajlović uči ezan, poziv na molitvu

Sabin Smajlović uči ezan, poziv na molitvu

Sabin Smajlović pred porodičnom kućom učenjem ezana obavještava komšije da je vrijeme za jednu od pet dnevnih molitvi – akšam. U kući je supruga koju nemam priliku vidjeti, dva dječaka Haris i Imad. „Živimo i vladamo se u duhu islama“, objašnjava Sabin svoj put.

„Do 1995. nisam znao ništa o islamu“

“Pred sobom imaš čovjeka koji do 1995. godine ništa nije znao o islamu jer je takav bio sistem. U međuvremenu, kada sam saznao istinu, počeo sam da se vladam prema tome”, govori smireno. “Ako ima neko koga sam uvrijedio, ako je ovakav vid islama nekome učinio kakav zulum…”, zastaje Sabin i dodaje: „Uvijek je u pitanju čovjek koji je štetu napravio, a ne treba islam optuživati za to”.

Sabin i Senad: Čovjek je taj koji čini zulum, nikad islam.

Sabin i Senad: "Čovjek je taj koji čini zulum, nikad islam."

U selu Donja Lohinja kod Gračanice živi nekoliko porodica po strogim islamskim propisima. Senad Alić pridružio nam se, ima priču sličnu Sabinovoj.

“Dolaskom pojedinih ljudi na prostore Bosne i Hercegovine u toku rata, spoznao sam pravu vjeru, koja mi se svidjela. Islam. Bez alkohola, bez droge, bez poroka, uživam u lijepim komšijskim odnosima, u lijepom i zdravom životu uz molitvu, učenje Kur’ana. Živim i danas tako”, govori dok pomaže Sabinu u posluživanju kafe.

Selefije, a ne vehabije

Davor Marko, autor je knjige “Zar na Zapadu postoji neki drugi Bog”. Istražuje fenomen vehabija koje se ustvari tako ne zovu.

“To su selefije, sljedbenici tzv. čistog islama, a vehabije su kolokvijalan naziv po osnivaču Adbul-Vehabu. Ima ih u svim zemljama Zapadnog Balkana”, govori publicista koji prati tretiranje selefija u bosanskohercegovačkim medijima.

Za selefije je neprihvatljivo da se žene i muškarci nađu na istom mjestu

Za selefije je neprihvatljivo da se žene i muškarci nađu na istom mjestu

“Izvještavanje u medijima ima skoro uvijek negativnu konotaciju. S druge strane, ono što se selefijama zamjera nije njihova militantnost, nego jedna vrsta nasilne argumentacije kojom se oni koriste od samog začetka. Naime, doktrinarno smatraju da je način na koji oni vide islam i način na koji ga oni propovijedaju jedino ispravan”, kaže Marko.

Islamska zajednica BiH se drži „mesheba“

U BiH je dominatna hanefijska pravna škola ili mesheb, dok se selefizam zasniva na teološki radikalnoj interpretaciji druge škole – hanbelijske.

Ne priznaju ni neke tradicionalne običaje vjernika: Mevlud u jednoj od džamija u BiH

Ne priznaju ni neke tradicionalne običaje vjernika: Mevlud u jednoj od džamija u BiH

Ekrem Tucaković, šef službe za odnose s javnošću Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini kaže kako je “Islamska zajednica u više navrata razmatrala ovu problematiku i insistirala na primjeni naše tradicije, našeg iskustva, iskustva odgojno-obrazovnih ustanova i institucionalnog organiziranja vođstva i odgovornosti za islam i muslimane na ovom prostoru”.

Selefije misle drugačije. “ Islamska zajednica ima jednu grešku. Pokušava biti monolitna, ne pruživši nikakav pluralizam u vlastitoj zajednici. Sam islam je otvoren, to je kuća sa četiri strane”, slikovito objašnjava Sabin razilaženje sa institucionalnim tumačenjem vjere od strane Islamske zajednice

Na putu

Rediteljka Jasmila Žbanić

Rediteljka Jasmila Žbanić

Jasmila Žbanić, autorica je filma “Na putu”. Ljubavna priča u kojoj se glavni junak preobrati u selefiju biće prikazana na 60. Berlinskom filmskom festivalu.

Osnovne informacije imala je iz medija, a to su “nepovjerenje i mala doza straha”. A onda je postepeno upoznavala njihove životne priče.

“ Te priče su obično bile vezane za ratne traume, za pitanje identiteta, to su znali biti ljudi koji su bili narkomani, alternativci, ljudi koji su tražili nešto drugačije od onog što im je sistem nudio.”

Građani imaju različita mišljenja

“Ne bih ja o tome”, “Podsjećaju me na teroriste”, ili “Ne znam dovoljno o njima i način na koji se prezentiraju… ta tajanstvenost stvara mi strah”, najčešći su odgovori građana. Ima i onih koji tvrde kako selefijama zavide na čvrstini u vjeri i da su „oni zauzeli jedan prostor koji je napušten od strane Islamske zajednice”.

Džamiju Kralja Fahda obično smatraju izvorom selefizma u BiH

Džamiju Kralja Fahda obično smatraju "izvorom selefizma" u BiH

Karakteristični, zbog izgleda i načina klanjanja, selefije su predmet razvijanja različitih stereotipa, kaže publicista Davor Marko.

Smatra se da ljudi koji nose duge brade i potkraćene pantalone, odlaze u džamiju Kralja Fahda u Sarajevu jednostavno zato što dobijaju neki novac za to. Čak i žene koje se pokrivaju skroz, koje nose nikab također dobivaju neku novčanu naknadu. To je stvar o kojoj se priča, ali nije provjerena”, kaže on.

“Ljudi koji ne poznaju ono o čemu pričaju, gledaju na to sa strahom”, tvrdi Sabin. “Da bi nas upoznali moraju poznavati i ovu temu”, kaže on

“Predstavljajući svoju verziju islama kao drevnu, čistu, neiskvarenu poruku, selefije žele nametnuti svoju strogu vjeru i tumačenja koja ne dijele ostali suniti i šiiti širom svijeta“, piše u knjizi “Nesveti rat” profesor John L. Esposito. Očigledno je da nesporazuma neće nestati.

Autor: M. Čamdžić

Odg. ur: A. Slanjankić

Preporuka redakcije