1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

Na Aleksandrovom konju u NATO

Štampa na njemačkom danas se osvrće na spor oko imena Makedonija i sve glasnije zahtjeve u Skoplju da se iznađe kompromis i ne svojata istorija. Njemački novinari se pitaju i da li je Đukanović umoran od vlasti.

default

Čiji je Aleksandar Veliki?

Nadregionalni dnevnik Frankfurter Allgemeine Zeitung danas donosi članak pod nazivom "Na Aleksandrovom konju u NATO" u kojem se kaže: "Kada NATO savez na samitu u Strazburu i Baden-Badenu pozdravi Hrvatsku i Albaniju kao nove članice NATO saveza, za Makedoniju se navršava godišnjica gorkog poraza. U aprilu 2008, na samitu Zapadne vojne alijanse u Bukureštu, ova zemlja nije bila manje spremna za NATO od Albanije, ali je sve propalo zbog grčkog veta. Grčka smatra da samo njena regija na sjeveru ima pravo da se naziva imenom Makedonija. Simpatije međunarodne zajednice u ovom sporu bile su na strani Makedonaca, a ne Grčke, koja susjednoj zemlji propisuje kako da se zove. Ali u posljednje vrijeme, unutrašnjo-politički konsenzus u Makedoniji počinje da se ljulja. Osim toga strani diplomati sa sve više skepse posmatraju kako se makedonski premijer Nikola Gruevski odnosi prema ovom pitanju. Gruevskom se naime sve više dopada fiksna ideja, po kojoj su slavenski Makedonci potomci Aleksandra Velikog. Takozvani istoričari su u vratolomnim konstrukcijama povukli liniju između helenističkih osvajača sa sadašnjim žiteljima Makedonije. Međutim Slaveni su teritorije na Balkanu zauzeli u 6. vijeku nakon Hrista, dakle skoro hiljadu godina nakon smrti Aleksandra Velikog. Pa ipak je aerodrom u Skoplju nazvan po imenu Aleksandra Makedonskog. Ovo ime su dobile i dvije dionice autoputa, koje vode prema Grčkoj. Jedna je dobila ime Alaksandar a druga ime njegovog oca Filipa II. Sada se u centru Skoplja planira podići spomenik visine 30 m, sa Aleksandrom Makedonskim na njegovom čuvenom konju Bukefalu.

Krivi i Atina i Skoplje

Griechenland und Mazedonien streiten weiter um Staatsnamen

Atina i Skopje moraju pronaći kompromis

U Makedoniji zbog toga ima sve više kritika. Radmila Šekerinska iz SDP-a, bivša ministrica za evropske integracije, danas profilirana zastupnica iz redova opozicije se distancira od konsenzusa po pitanju imena Makedonija i kaže kako makedonska vlada zloupotrjebljava ovaj konflikt u unutrašnjo-političke svrhe. Ona dodadje da čim se vlada nađe u poteškoćama, igra na kartu spora oko imena. Ona postavlja pitanje kako je moguće da Makedonija želi ući u NATO i EU a istovremeno produbljuje jaz i neprijateljstvo sa Grčkom. Kako bi se okončala blokada i Skoplje mora napraviti kompromis, smatra Šekerinska. Ona dodaje da iracionalno nadmetanje oko prava na svojatanje istorije kvari pravo Makedonaca na budućnost. A za to su, po njenim riječima, podjednako krivi i Atina i Skoplje, piše između ostalog Frankfurter Allgemeine Zeitung.

Đukanović ojačao vlast

Montenegro Wahlen 2009

Mile Đukanović skoro dvije decenije na vlasti

Neue Zuericher Zeitung donosi članak pod nazivom "Đukanović ojačao vlast u Crnoj Gori" u kojem se govori o trijumfu njegove Koalicije za evropsku Crnu Goru na izborima, održanim u proteklu nedjelju. Autor članka piše da niko od posmatrača prije izbora nije sumnjao u pobjedu Đukanovićeve Demokratske partije socijalista i dodaje: "Ova partija je proistekla iz mase bankrotiranih jugoslovenskih socijalista i za socijalizmom je veže samo još ime. Koalicija u čijem sastavu su pored Socijaldemokratske partije i dvije partije bošnjačke i hrvatske manjine je u prošlosti je više bila na ekonomsko-liberalnom kursu, koji se bazira na otvaranju zemlje za strane investicije u oblasti turizma i građevinarstva. No, ova koalicija svoj uspjeh može zahvaliti i razjedinjenosti opozicije na 15 partija i političkih grupacija. U okviru ove heterogene grupe, koja nije mogla dogovoriti zajednički nastup protiv Đukanovića i njegove koalicije, samo je Socijalistička narodna partija zabilježila porast mandata sa 11 na 15, piše Neue Zuericher Zeitung.

Umoran od vlasti?

Neue Zuericher Zeitung navodi da se ne zna hoće li Đukanović, koji je u maju 2006 svoju zemlju odveo u nezavisnost, voditi poslove vlade do kraja mandata. Đukanović, koji je skoro dvije decenije na vodećim funkcijama, djeluje kao da je umoran od vlasti. Ovaj političar, koji je sa 29 godina prvi put postao premijer, i to uz pomoć Slobodana Miloševića od kojeg se kasnije jasno distancirao, je u jesen 2006 napustio poslove vlade i najavio potpuno povlačenje iz politike. Nakon što je njegov nasljednik odstupio sa funkcije, karizmatični Đukanović ponovo je preuzeo kormilo. Nije isključeno da će on potražiti lojalnog nasljednika, kako bi u budućnosti kao siva eminencija, iz pozadine vukao političke konce u Crnoj Gori.