1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

“Naš prvi Bajram u dijaspori”

Nedžad Osmić se ne sjeća kada je počeo postiti. Bilo je to još u njegovom djetinjstvu. Bajrame je taj kelnski imam dočekivao u više mjesta u BiH. Ovo mu je prvi Bajram kojeg je s porodicom dočekao u dijaspori.

Zemina i Nedžad Osmić

Zemina i Nedžad Osmić

Sjećam se da sam postio po nekoliko dana u toku ramazana. Bilo je slučajeva kada su nam kao djeci govorili da jedan dan možemo postiti do podne, a nastaviti sutra dan poslijepodne, tačnije gdje smo stali predhodnog dana”, počinje svoju priču o ramazanima, postu i Bajramima, Nedžad Osmić iz Bratunca, a koji je od 2014. imam u Islamskom kulturnom centru Bošnjaka "Gazi Husrevbeg" u Kölnu. Bajrami su i danas za djecu posebna radost jer se uglavnom raduju bajramskim poklonima, a posebno novcu kojeg dobiju od starijih (tzv. "Bajram banka"). Doduše, davanje novca nije tradicija u cijeloj BiH.

“Tada nismo dobijali novac", navodi imam Osmić. "Dobijali smo poklone, 'bajramluk', uglavnom odjevne predmete. Odmah smo ih otvarali i garderobu oblačili i odlazili na bajramske proslave koje smo imali. Naime, u bratunačkom kraju prije rata smo imali Bajrame, poznata narodna slavlja koja su trajala tri dana i održavala se na tri lokacije. Nažalost, dolaskom rata je tradicija prekinuta. Danas se pokušava oživjeti, ali je dosta teško”, kaže Osmić i uz blagi osmjeh na licu se sjeća tih narodnih veselja.

Bajrami širom Bosne i Hercegovine

Zemina Osmić: Ima nostalgije, ali lijepo je i ovdje

Zemina Osmić: "Ima nostalgije, ali lijepo je i ovdje""

Osmić je Bajrame, pored Bratunca, dočekivao u raznim mjestima u Bosni i Hercegovini, od sela Čerkezi pored Jajca, preko Živinica do Hadžića. Osmić je još kao učenik medrese za vrijeme ramazana odlazio na ramazansku praksu. “Prva je bila u Bratuncu, a kasnije u Čerkezima kod Jajca, uz Plivu, a naredna u selu Matrići pored Kozarca”, kaže Osmić. On je još tada počeo učiti kako je postiti u vrijeme ramazana u drugim sredinama.

Dolaskom u Njemačku sam u znatnoj mjeri obogatio svoje, sada već dugogodišnje iskustvo kao imama. Ovdje u Kölnu, gdje živim i radim, moje džematlije (Džemat – zajednica, organizacijska jedinica preko koje muslimani ostvaruju svoja osnovna vjerska prava, obaveze i provode različite aktivnosti, op.a.) ne dolaze iz istog mjesta ili dijela BiH, nego iz skoro svih dijelova BiH, pa čak i iz drugih zemalja. Svi oni imaju svoje običaje koje sada upoznajem”, kaže Osmić. On je zajedno sa suprugom Zeminom i djecom Aminom (17), Esmom (12) i Abdullahom (9) ove godine prvi put dočekao Bajram u njemačkoj dijaspori.

"19 godina smo u braku i Bajrame smo uglavnom dočekivali izvan rodne kuće. Takav je posao imama i već sam se navikla”, kaže Nedžadova supruga Zemina i dodaje: “Naravno da ima nostalgije i da je malo drugačije. To sam primijetila još za vrijeme ramazana. Dok sam sa vjernicima u džamiji ili na nekom drugom mjestu vlada ramazanska, odnosno bajramska atmosfera. Međutim, već kada izađeš na ulicu stvar je drugačija: bajramska atmosfera i bajramski osjećaj ostaju u srcu, ali nema ih na ulici”, kaže Zemina i dodaje da je to razumljivo jer većina stanovništa u Njemačkoj su kršćani.

Tradicija bez obzira na mjesto boravka

Iako se već nekoliko godina u Njemačkoj vodi rasprava o tome da li je islam dio njemačke kulture, za Osmiće tu nema dileme. “Novi smo u ovom društvu, ali ni u jednom trenutku nisam osjetila niti doživjela da mu ne pripadam. Štaviše, ovdje bez ikakvih problema i poteškoća mogu upražnjavati svoju vjeru i svoje običaje”, kaže Zemina Osmić. Ona je i ove godine, kao uvijek do sada, kako nalaže i tradicija, za Bajram pripremila baklavu “i još nekoliko kolača uz baklavu za prijatelje i komšije”, u šali dodaje ona.

Baklava je tradicionalno na bajramskoj trpezi porodice Osmić

Baklava je tradicionalno na bajramskoj trpezi porodice Osmić

Ja sam osoba koja se brže prilagođava novoj sredini. Vjerovatno sam to naučio kroz posao jer kao imam morate biti prilagodljivi. Bajrame sam sa svojom rodbinom, svojim najbližima, otkako sam se počeo baviti ovim poslom uglavnom slavio drugi ili treći dan, pa čak i kasnije”, kaže imam u Islamskoj kulturnoj zajednici Bošnjaka “Gazi Husrev-beg” u Kölnu. Za mlađe članove porodice Osmić Bajram u dijaspori je prvi, i iskustva i osjećaje, kažu, mogu prenijeti tek kada sve prođe.

Za devetogodišnjeg Abdullaha je prvi dan Bajrama počeo već u ranim jutarnjim satima kada je zajedno sa ocem otišao u džamiju. Svečano obučen u bajramsko odijelo, Abdullah, za razliku od Nedžada dok je bio dijete, od starijih je već dobio "Bajram banku". Šta će kupiti za dobiveni novac još nije odlučio. Kaže da još uvijek razmišlja.

Bajramska radost s komšijama iz cijelog svijeta

Bajramska radost sa prijateljima i vjernicima iz svih dijelova BiH, Evrope i svijeta

Bajramska radost sa prijateljima i vjernicima iz svih dijelova BiH, Evrope i svijeta

Bajram je praznik kojeg vjernici slave sa porodicom i prijateljima. Osmići ovogodišnji ramazanski Bajram su dočekali daleko od rodnog Podrinja, ali u društvu prijatelja i komšija: Nijemaca, Arapa, Turaka, Marokanaca,... Bajram je i za Zeminu i Nedžada Osmića, bez obzira na to što su više od 1.500 kilometara udaljeni od rodnog Bratunca, odnosno Konjević Polja, odakle je Zemina, duhovna radost i što su, kako kažu, “na neki način pobijedili sebe i potvrdili da mogu imati samokontrolu”.

Bez obzira da li bio u BiH ili dijaspori, Bajram je praznik dobre volje i pozitivnih emocija i vrijeme u kojem muslimani radost dijele sa svojim komšijama i prijateljima, što je izuzetno važno jer se time razvija solidarnost i suosjećanje”, kaže Nedžad Osmić.

Zemina i Nedžad Osmić kažu da su im ramazan i Bajram nešto posebno i jedan od sretnijih perioda u godini. Ovogodišnju sreću su u Kölnu podijelili sa muslimanima iz raznih dijelova Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore, Makedonije, Hrvatske i drugih, kako evropskih tako i arapskih zemalja. Na taj način su stečena nova iskustva, ali i prenesen bar mali dio bosanskohercegovačke bajramske tradicije koju, kažu Osmići, “treba njegovati, jer na taj način će vas drugi više poštovati. Jer ako ne poštuješ svoje, ne poštuješ ni tuđe.”

Preporuka redakcije