1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Muzej gulaga pred zatvaranjem

To je jedino spomen-obilježje te vrste u Rusiji. „Perm-36“ – radni logor za političke zatvorenike, podsjeća na crnu stranu Sovjetskog Saveza. Muzeju sada prijeti zatvaranje.

Vijest koju ruske novinske agencije ignorišu. Samo putem interneta može da se sazna da je nevladina organizacija „Perm-36“ - koja je osnovala Muzej političke represije u Sovjetskom Savezu - u ponedeljak (02.03.), poslije dvije decenija postojanja muzeja, najavila njegovo zatvaranje. Pregovori o “očuvanju tog jedinstvenog spomen-obilježja” sa okružnom upravom u Permu su propali, navodi se u saopštenju za medije. Nevladinoj organizaciji su praktično oduzeta prava nad muzejom.

Jensa Zigerta to ne iznenađuje. „To se već dugo najavljivalo“, kaže šef moskovskog ogranka fondacije Hajnrih-Bel u razgovoru za Dojče vele. „Već prošle godine je bilo masovnih napada na muzej od strane uprave u Permu“. Šef Savjeta za ljudska prava Mihail Fedotov založio se za muzej i formirao jednu komisiju, ali ni uplitanje iz Moskve nije ništa pomoglo, smatra Zigert.

Gedenkstätte der Geschichte politischer Repressionen Perm-36

Istorija "Perma 36" je počela 1946. godine

Ukrajinski pjesnik najpoznatiji zatvorenik

"Perm-36", oko 1100 kilometara istočno od Moskve jedini je muzej tog tipa u Rusiji jer se nalazi na terenu na kojem je bio smješten sam nekadašnji logor. Otvoren je 1992. godine na mjestu nekadašnjeg logora za političke zatvorenike. Bivši zatvorenici i aktivisti za zaštitu ljudskih prava uspjeli su da restauriraju čitavo područje sa barakama, osmatračnicama, ogradom i bodljikavom žicom. Prvi posjetioci počeli su da dolaze 1996. godine.

U zloglasnom gulag-sistemu sa kaznenim i radnim logorima, milioni ljudi su u Sovjetskom Savezu izgubili život. „Perm-36“ u njemu ima posebno mjesto. Njegova istorija je počela 1946. godine, kada je na čelu države bio Josif Staljin. Kod sela Kučino, koje je udaljeno oko 120 kilometara od grada Perma, nastala je kaznena kolonija najprije za zaposlenike različitih državnih službi, koji su pali u nemilost, potom su počeli da dolaze i kriminalci.

Od 1972. godine tamo su počeli da dolaze i politički zatvorenici. Većina njih bili su disidenti iz baltičkih republika Estonije, Letonije, Litvanije, kao i iz Ukrajine. Među najpoznatije spadaju borci za ljudska prava Sergej Kovaljov i Natan Šaranski, kao i ukrajinski pjesnik i prevodilac Vasil Stus. Na prijedlog njemačkog pisca Hajnriha Bela, Stus je bio nominovan za Nobelovu nagradu za književnost. Međutim, Ukrajinac je preminuo 1985. godine u logoru "Perm-36", kada je imao 47 godina. Tri godine kasnije, 1988., odlukom tadašnjeg sovjetskog predsjednika Mihaila Gorbačova, logor je zatvoren, a zavorenici su bili pomilovani.

Sjenka rata u istočnoj Ukrajini

Tri decenije kasnije djeluje kao da su današnja dešavanja u Ukrajini obilježila sudbinu ruskog spomen obilježja. Nakon izbijanja ukrajinske krize u ruskim medijima su mogle da se čuju oštre optužbe na račun muzeja, kako on veliča „ukrajinske fašiste“. U Rusiji se oštro optužuju proukrajinski aktivisti koji se bore protiv proruskih separatista u istočnoj Ukrajini. Dok u Donbasu bijesni „krvava bitka“ i dok „fašisti marširaju“, nedopustivo je podržavati jednu organizaciju koja ih glorifikuje, kazao je jedan lokalni političar Komunističke stranke u Permu. I bivši stražari logora negoduju što se u muzeju njeguje sjećanje na „ukrajinske nacionaliste“ kao što je pjesnik Stus.

Josef Stalin

Josef Staljin - Muzej "Perm 36" podsjeća na zločine staljinizma

Problema sa muzejom bilo je u prije rata u Ukrajini. „Od 2012. godine odnos lokalne vlade prema muzeju se radikalno izmijenio“, naovodi se u sopštenju za medije organizacije "Perm-36". To je godina u kojoj je Vladimir Putin po treći put izabran za ruskog predsjednika. Finansiranje mnogih projekata je od tada obustavljeno. 2014. godine promijenjena je uprava muzeja, i rad nevladine organizacija je time završen. Pojedini kritičari govorili su o “neprijateljskom preuzimanju”.

Muzej koji nije pogodan

Arseni Roginski, predsjednik nevladine organizacije „Memorial“, koja podsjeća na zločine staljinizma vidi sukob između koncepta muzeja i novog raspoloženja u Rusiji. Već godinama šef Kremlja Putin, bivši oficir KGB, nastoji da predstavi Sovjetski Savez kao uspješnu državu. U takvo tumačenje istorije muzej se ne uklapa. „To nije muzej o slavnoj prošlosti, već o stranama istorije na koje se danas sa sramom prisjeća“, kaže Roginski za Dojče vele. „Muzej govori o ljudima koji su se suprotstavili sovjetskoj moći.“ U tom smislu je to „muzej otpora“.

Slično misli i Jens Zigert iz fondacije Hajnrih Bel. Muzej je žrtva rata koji Kremlj vodi za tumačenje istorije. „To je istorija u kojoj nema mjesta za strahote gulaga i represije Sovjetskog Saveza“, ocjenjuje Zigert. To bi sada trebalo „očistiti“.

Još uvijek je nejasno šta će dalje biti sa muzejom „Perm-36“. Područje na kome se on nalazi do sada je pripadalo državi, dok su muzejski eksponati u vlasništvu nevladinih organizacija. Zigert se pribojava da će muzej sada praktično biti uništen. Već prošlih godina bilo je pokušaja da se uklone muzejski eksponati. Dijelovi bivšeg logora, kao što je ulazna kapija već su uništeni. „Mora da se računa sa tim da će se to nastaviti“, kaže Zigert. Osnivači i zaposleni muzeja "Perm-36" najavili su da će nastaviti da rade. Taj rad će međutim biti više „akademskog karaktera.“

Preporuka redakcije