1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Muslimanska ministrica pod pritiskom

27. april 2010

Prva muslimanska ministrica u Njemačkoj izjasnila se za to da se pored zabrane nošenja marame u školama, zabrane i raspela. Listovi pišu i o tome šta će dužnička kriza u Grčkoj značiti za EU i Njemačku.

https://p.dw.com/p/N7Rt
Aygül Özkan svojim je zahtjevima izazvala žustru debatu u NjemačkojFoto: picture alliance/dpa

List Frankfurter Rundschau piše: „Svojom izjavom da se raspela uklone iz škola je Aygül Özkan kročila u minsko polje bez preciznog plana gdje se mine nalaze. Njena opaska o neutralnosti države kada je u pitanju svjetonazor je ispravna ali jednostavno loša. Buduća ministrica trebala je primjetiti da zagovornici raspela u javnim prostorijama žele prije svega ukazati na socijalno – kulturnu simboliku, a manje na religiozno opredjeljenje. Krst, tako glasi argument, karakterizira društvo zasnovano na kršćanskim vrijednosti. To društvo onda izričito treba podrazumjevati i i toleranciju prema drugim religijama“, smatra Frankfurter Rundschau.

Kruzifix klassenzimmer
Treba li iz njemačkih škola ukloniti raspela?Foto: AP

List Tagespost izjavu nove ministrice u saveznoj pokrajini Niedersachsten smatra dvostruko provokativnom:

„Iako njena izjava pokazuje da je sadržajno bliža laicizmu nego islamu, ovdje je više riječ o dodavanju ulja na vatru onih koji imaju problem sa muslimanskom ministricom u Njemačkoj. Njen izbor zaista je mogao biti šansa. Biskup Norbert Trelle iz Hildesheima se nadao da bi Özkanova mogla izgraditi mostove između ljudi različitog porijekla i različitih religioznih ubjeđenja. Upravo to je bila šansa koja se nudila sa muslimanskom minsitricom iz redova Demokršćanske unije (CDU). Preduvjet za to je, međutim, da se vjera, kako svoja, tako i onog drugog, zaista poštuje.“

Pročitajte na sljedećoj stranici: Posljednja šansa za euro

Posljednja šansa za euro

Listovi i danas pišu o finansijskoj krizi u Grčkoj. Evropska komisija, Evropska centralna banka i Međunarodni monetarni fond (MMF) trenutno razmatraju grčki zahtjev za pomoć od 45 milijardi eura. Njemački ministar finansija Wolfganang Schauble, čija zemlja ima pravo veta na pružanje pomoći Grčkoj, izjavio je da bi Njemačka mogla reći ne ako se Atina ne obaveže da će sljedećih godina pokrenuti strogu politiku štednje.

List Frankfurter Allgemeine Zeitung piše:

„Njemačka sada treba platiti za Grčku. Brokeri i banke trljaju ruke. Oni profitiraju od upitnih poslova s Grcima. Njihova opklada je isplativa. Oni naime ne trebaju preuzeti odgovornost za odluke oko ulaganja u tržišta akcija, ne moraju odgovarati za grčki kreditni rizik, političari će se pobrinuti za to da se troškovi podjele na cjelokupno stanovništvo. Koliko dugo još to moramo trpjeti, pitaju se sada platiše poreza, stiščući pesnicu. Svaki poreski obveznik u Njemačkoj zna da je trenutni rastući državni dug, porez koji će se sutra morati platiti. Još nikada u istoriji SR Njemačke, ni jedna vlada nije brže i lakše napravila nove dugove kao što je to učinila koalicija koju čine demokršćani i liberali“, naglašava komentator lista Frankfurter Allgeimeine Zeitung.

Symbolbild Merkel sagt nein zu Griechenland Flash-Galerie
Njemačka kancelarka Angela Merkel od Grčke traži strogu politiku štednjeFoto: DW/AP

Komentator lista Hessische/Niedersaechsische Allgemeine se pita:

„Šta sada? Kriza u Grčkoj ugrožava cjelokupnu eurozonu. U ovoj situaciji ne postoji jednostavno rješenje. Kancelarka je odlučila: ona od Grka zahtjeva disciplinu i snagu kako bi euro ostao ono što jeste. Ali šta zapravo opravdava njenu nadu da će Grčka jednog dana moći vratiti sve milijarde pomoći?“

Autor: Belma Fazlagić-Šestić

Odg. urednik: Mehmed Smajić