1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

Muslimani u Njemačkoj u strahu

Tursko-islamsko udruženje Ditib, kako pišu njemački mediji, strahuje da će se raspoložemje građana prema islamu znatno pogoršati. Njemački listovi se bave i drugim krugom predsjedničkih izbora u Hrvatskoj.

Propovijed i molitve na današnjem džuma namazu u jednoj od najvećih džamija u Njemačkoj, onoj u Köln-Ehrenfeldu, biće posvećena žrtvama terorističkog zločina u Parizu. „Mi ćemo se pomoliti Bogu za blagoslov za sve žrtve terora i nasilja“, rekao je Bekir Alboga zadužen za međureligijski dijalog u Turskoj islamskoj zajednici Ditib, organizaciji koja koordinira rad 900 džamijskih zajednica u ovoj zemlji. Ditib će, kako još piše „Die Welt“, pokušati zajedno sa crkvenim zvaničnicima organizovati bdijenja i molitve za žrtve terora.

„Strah da će zločin u Parizu podstaći netrpeljivost prema islamu nije samo velik u islamskim udruženjima. Samo dan nakon atentata mogla su se čuti brojna mišljenja onih koji su upozoravali na mogućnost da bi se odgovornost za zločin ekstremista mogla prebaciti na normalne muslimane. ‘Atentat će, to je jasno, skrenuti vodu na mlin onih koji za sve krive strance i islam‘, rekao je Werner Schiffauer, profesor socijalne antropologije na Universitetu Viadrina u Frankfurtu na Odri i predsjedavajući Vijeća za migraciju.

U džamijama u Njemačkoj će se moliti za blagoslov žrtvava terorističkog napada u Parizu

U džamijama u Njemačkoj će se moliti za blagoslov žrtvava terorističkog napada u Parizu

Opasnost od društvenih podjela

‘Upravo zbog toga trebamo sačuvati hladnu glavu. To ne znači da u Njemačkoj ne postoji opasnost od napada‘, rekao je Schiffauer. Ipak, ‘napetost između muslimana i većinskog stanovništva u Francuskoj je znatno veća nego kod nas, a i francuski svakodnevni rasizam je dosta oštriji‘, dodao je on. I zbog rata u Alžiru postoje mnoga istorijska poniženja, a koja bude sjećanja na francuski kolonijalni period. A i atentatori iz Pariza bi trebali biti porijeklom iz Alžira.

Društvene podjele će biti jasnije na urbanoj slici Pariza nego u Berlinu. Schiffauer je naveo primjer razmjene mladih sa periferije francuskih gradova i njihovu posjetu Berlin-Neuköllnu, u kome uglavnom žive migranti. ‘Francuzi su mislili da su došli u jedno dobro izmješanu gradsku četvrt, a ne u jedan migrantski geto.‘

Užasavajuće je to što je u Francuskoj stasala generacija islamista koji ne potiču iz tih rubnih gradskih područja, već iz obrazovanih familija. Jednačina: dobro obrazovan, dobro prilagođen, više ne važi. Izopštavanje iz društva, kada ne mogu dobiti posao ili stan, mnogo više osjećaju obrazovani muslimani‘, kaže on.

Pogrešno doživljavanje islama

Obrazovanje ide ruku pod ruku sa obećanjima o statusu i prestižu. ‘Ako to izostane, onda se baš u tom društvenom sloju može dogoditi radikalizacija. ‘Ta opasnost vrijedi i za Njemačku. Inače, ovdje postoji i jedan jak anti pokret u kome su obrazovani muslimani i koji kritikuju islamizam i ovdje u svojoj novoj domovini žele realizovati svoje karijere.

Napadi na džamije i predstavnike muslimanskih zajednica, poput onih u Francuskoj, mogli bi se dogoditi i u Njemačkoj

Napadi na džamije i predstavnike muslimanskih zajednica, poput onih u Francuskoj, mogli bi se dogoditi i u Njemačkoj

Neprijateljske tendencije spram islama su u prošlosti uvijek slijedile nakon određenih događaja, poput debate o nošenju burke ili knjige Thila Sarrazina ‘Njemačka ukida samu sebe‘. Uprkos tim periodičnim efektima, postoji veoma visoka osnova za islamofobiju u Njemačkoj, posebno kada se pojavljuju nove tenzije, gdje ostaje jedan sediment na kome se ona i dalje lageruje‘, smatra Schiffauer. To dovodi do selektivne percepcije. ‘Tako jedva da ko primjeti značajne napore islamskih zajednica protiv radikalizacije.‘ Zbog toga se ‘islam najčešće nepravedno i pogrešno doživljava, ne kao religija, već kao politička ideologija‘, smatra ovaj stručnjak, a prenosi list „Die Welt“.

„Nužna reforma islama“

Njemački listovi, poput „Flensburger Tageblata“, u svojim komentarima tematizirali su islam u Evropi, kao i odnos muslimana naspram slobodarskih vrijednosti Evrope.

"Sa ovakvim islamom ne može se stvarati demokratska država. ‘Ubili smo Charlie Hebdo‘, uzvikivao je jedan od atentatora. Nesposobni za toleranciju ubili su neistomišljenike, pozivajući se na propovjednika islama. Ako se takav islam ne reformira, on nema budućnost u Evropi. A ponajmanje u Francuskoj. Kada je riječ o slobodi, Francuzi izlaze na ulice i riiskiraju pokretanje revolucije. Potčinjavanje je za njih fikcija“, piše „Flensburger Tageblat“.

"Teror i ubistva nemaju ništa sa islamom“, smatra kolumnist „Schwäbische Zeitung“ iz Revensburga.

"Ova ritualizovana rečenica se više ne može slušati, jer ništa ne pojašnjava i zaobilazi istinu. Ubistva u Parizu i nebrojeni samoubilački napadi širom svijeta su posljedica interpretacije islama koju većina doživljava kao perverziju. Nažalost, taj pervertirani rukopis koji iza sebe ostavljaju ta ubistva je za hiljade, pretežno mladih, muslimana je fatalno fascinantan. Ukoliko se podudari da je ovaj napad bio zaista udar na slobodu, onda iz toga proizilazi obaveza evropskih muslimana. Oni moraju jasno i glasno stajati uz vrijednosti te slobode“, piše još „Schwäbische Zeitung“.

"Hrvatske stare bitke"

"I Ivo Josipović i Kolinda Grabar Kitarović su nekako u pravu!" Tim zaključkom novinar Norbert Mappes-Niediek, dopisnik nekolicine njemačkih listova sa područja jugoistočne Evrope, počinje analizu odlučujućeg drugog kruga predsjedničkih izbora u Hrvatskoj.

Radi se zapravo o tezi njemačkog kolege koji u aktualnom izdanju berlinskog lista želi pokazati kako zapravo i nema neke velike razlike između dva najveća tabora na hrvatskoj političkoj sceni. Između redaka se može shvatiti i kako je zapravo svejedno ko će pobijediti u nedjelju, jer ionako nakon izbora "nema velike nade u bolja vremena".

"Oboje u pravu"

SDP mora bespomoćno promatrati kad HDZ i glasni ratni veterani za sebe reklamiraju pravo na definiranje svega hrvatskog, piše Berliner Zeitung

SDP mora "bespomoćno promatrati kad HDZ i glasni ratni veterani za sebe reklamiraju pravo na definiranje svega hrvatskog", piše "Berliner Zeitung"

Televizijska sučeljavanja predsjedničkih kandidata socijalno-liberalne vladajuće koalicije i opozicionog HDZ-a za Mappes-Niedieka su dokaz broj jedan koji ide u prilog njegove teze. Grabar Kitarović je jednoj strani tvrdi kako je, kada je ona još bila u vladi, Hrvatska bilježila "lijepe stope gospodarskog rasta", napominje "Berliner Zeitung" i dodaje kako na te tvrdnje Josipović "grmi" da se nikada nije više kralo nego tada. "U Vašem mandatu je bilo najviše deložacija i ovrha", uzvraća kandidatkinja, a njen rival odgovara kako je u vladi u kojoj je ona bila šefica diplomacije bilo "najgore korupcije".

"Njih su oboje nekako u pravu", zaključuje berlinski list i dodaje kako su se i Josipovićev socijalno-liberalni tabora ali i nacionalno-konzervativni HDZ Grabar Kitarović, "od samostalnosti zemlje 1991. u više navrata i to temeljito kompromitirali".

Njemački list podsjeća svoje čitatelje na povijest utemeljenja HDZ-a ("utemeljena od strane bivšeg jugoslavenskog generala i to kao svojevrsne stranke avangarde"), napominje kako se HDZ deklarirao kao "strogo antikomunistička" stranka koja je ipak od Saveza komunista "preuzela strukture moći, tajne službe, pa čak i članove". Piše se i o vremenima privatizacije iz 90-ih godina u kojima je, kako naglašava njemački list, deklariranje privrženosti "domovini i obitelji" bilo itekako isplativo. "Do svoje smrti 1999. Tuđman je Hrvatsku pretvorio u autoritarni, u Europi izolirani režim, u kojem je cvjetala korupcija", zaključuje Mappes-Niediek.

On ne štedi ni socijaldemokrate, stranku koja je naslijedila komuniste: "Oni su tada pustili Tuđmana da djeluje, šutili su i kad je iz zemlje protjerana srpska manjina". A kasnije, kad su pobijedili na izborima nakon Tuđmanove smrti, oni su vrlo brzo doživjeli krah, nisu se uspjeli "oduprijeti gospodarskoj moći ratnih profitera i HDZ-ovih jarana".

"Sad se osvećuje velika šutnja iz 90-ih godina", poručuje "Berliner Zeitung" hrvatskim socijaldemokratima. I dodaje kako oni danas moraju "bespomoćno promatrati kad HDZ i glasni ratni veterani za sebe reklamiraju pravo na definiranje svega hrvatskog".

Preporuka redakcije