1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Muslimani u Evropi

Ripperger Sabine5. juli 2007

Vijesti o misionarskim aktivnostima muslimana u pretežno hrišćanskoj Evropi često izazivaju zabrinutost u javnosti.

https://p.dw.com/p/BCYW
Molitva u jednoj džamiji u KelnuFoto: picture alliance/dpa

Koliko je uopšte primjereno misionarstvo modernoj Evropi? Kako se prema njemu odnose islam i hrišćanstvo? Kakvi se izazovi postavljaju pred sekularno shvatanje društva?

Na skupu koji je u ponedjeljak(2.7.) u Berlinu organizirao „ Centar modernog orijenta“, a u okviru projekta „ Muslimani u Evropi“, upravo je bilo riječi o toj kompleksnoj temi.

U Evropi trenutno živi oko 15 miliona muslimana, a njihovo porijeklo je različito u pojedinim zemaljama. Tako u Njemačkoj više od 70 procenata muslimana potiče iz Turske, u Velikoj Britaniji iz Pakistana, Indije i Bangladeša. Većina muslimana u Francuskoj potiče iz zemalja Magreba, Alžira, Tunisa i Maroka. Šta za njih znači živjeti kao manjina u jednom ne-muslimanskom društvenom kontekstu ? Da bi se odgovorilo na to pitanje potrebne su obimne sociološke studije za svaku pojedinu zemlju. Henning Wrogemann, teolog i pravni stručnjak bavio se islamskom misijom u porodjenju sa hrišćanskim iskustvom:

„ Tema religija u njemačkoj javnosti ima ambivalentne vrijednosti. S jedne strane se religiozne vrijednosti poštuju kao moralni izvori u društvu, a sa druge strane se izrazi religioznog života kritički označavaju kao svaka forma fanatizma“.

Iz hrišćanskog ugla su se prema mišljenju Wrogemanna, tokom istorije hrišćanstva stvorila sasvim različita razumijevanja.

Ali, time se ne dovode u pitanje demokratija i poštivanje ljudskih prava u zemljama sa sekularnim obilježjem:

" Pojačano isticanja hrišćanskih vrijednosti bilo bi doduše poželjno, ali ne u smislu povezanosti sa predstavom o odredjenom društvenom poretku.

Radi se o tome da se jača religiozni identitet i djeluje protiv gubljenja značaja hrišćanskog vjerovanja u crkvi i duštvu“.

Time što u islamu ne postoji institucija poput crkve u hrišćanstvu, konflikti su predodredjeni, smatra

Wrogemann, jer „ poziv u islam“ već dovodi u pitanje razdvajanje religije i države, što spada u pravni standard u većini evropskih država.

Na osnovu različitog shvatanja islama, Wrogemann računa sa daljom pluralizacijom diskusije:

„ Imam utisak da se u islamskom svijetu izričito kontoroverzno diskutira o tome šta znači danas „ biti musliman“ u različitim kontekstima.

I vjerujem, da bi veći pristup obrazovanju i medijima vodio ka zaobilaženju tradicionalnih autoriteta“.

Projekt ‚Muslimani u Evropi“ istražuuje grupe, pokrete i institucije religioznih muslimana u različitim evropskim zemljama kao i njihovu povezanost sa zemljama porijekla.

Ekspert za politiku i područje Južne Azije Dietrich Reetz je uvjeren da će Evropa biti sve složenija, takodjer i u domenu religije:

' Mi smo u Evropi naviknuti da je religija privatna stvar. To se očito mijenja, jer religija postaje sve više izvor javnog života i identiteta. U tom procesu stvara se jedna novi suživot.

Privilegije, koje u mnogim evropskim zemljama i dalje ima hrišćanstvo neće se moći održati u budućnosti. Ali, moguće je i da se privilegije za muslimane u islamskim zemljama neće moći održati. Možda će se jednom izgraditi i hrišćanska crkva u Sudijskoj Arabiji“.

Iako ovakva predstava spada u neku daleku budućnost, proces stvaranja više pluralizma u domenu religije je već u toku.