1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Muslimani u Evropi

Savjetovanje Fondacije "Fridrich Ebert" u Berlinu tra#ilo odogvor na piutanje kako u nekim evropskim zemljama rijeüiti pitanje integracije migranata-Muslimana. Proces traje i brzih rjeüenja nema.

Sa jednog kursa za strance u Erfurtu

Sa jednog kursa za strance u Erfurtu

Fondacija «Fridrich Ebert» je u Berlinu organizovala savjetovanje na temu položaja Muslimana u Evropi i njihovom pristupu obrazovnom sistemu. Zašto integracija ne finkcioniše?Šta se očekuje od migranata Musdlimana u Evropi?I konačno,kakvu ulogu u svemu ima religija?

Integracija migranata ne funkcioniše i treba tražiti nove puteve-to je sukus aktuelne javne diskusije u Njemačkoj.

Povoda je dala ne samo situacija u Njemačkoj, smatra univerzitetski profesor iz Osnabrucka Michael Bomms.

O tome,recimo svjedoče neredi i podmetanje požara u pariškim i predgradjima drugih gradova Francuske, ubistvo režisera Thea van Gogha u Nizozemskoj ili teroristički napadi u londonskoj podzemnoj željeznici.

Zbog toga se s nestrpljenjem očekuju hitne promjene kaže on i zaključuje

«To su pretjerana očekivanja, jer integracija je dugotrajan proces, koji je postao i politička tema.

Traži se naime, odgovor na pitanje kako pristupiti pitanju useljavanja stranaca, uopšte. Tako se stvara atmosfera, kao da se za pola godine može naći rješenje za sva vremena».

Razumna integraciona politika,medjutim, traži dugoročne i prikladne mjere, dodaje Bomms.Mladim migrantima,prije svega,treba dati priliku da se obrazuju, da imaju adekvatan prisup tržištu rada, pri zapošljavanju dakle,te da sudjeluju u društvenom i političkom životu zemlje.

Da bi se Muslimani integrisali, potrebno je najprije imati respekta prema Islamu, smatraju experti. Islam treba biti u školama, ali ga moraju predavati nastavnici koji su obrazovani na njemačkim univerzitetima.

Većinsko stanovništvo u evropskim zemljama,mora pak prihvatiti činjenicu, da će Muslimani zadržati svoju religiju i da će se dugo razlikovati od njih.

Upravo se u Nizozemskoj sumnja u tako nešto, ističe prof.Thijl Sunieer sa Univerziteta u Amsterdamu:

«Većina našeg stanovništva kao i sama vlada ne očekuju da sada Muslimani kao populacija nestanu, nego da se u kulturološkom smislu uklope u društvo.

Od nas se svih očekuje da ovaj proces olakšamo i ubrzamo, što važi ne samo za Nizozemsku,nego i ostale zemlje Evrope. Jer s globalizacijom naša društva su postala otvorenija. Nacionalistička retorika, u smislu ovo je naša zemlja i mi ne želimo nikave promjene, samo je reakcija straha»

Drugačije se situacija razvija u Francuskoj.

Odvajanje relige i države dosljedno se provodi.

Religija nije odlučni faktor integracije, nego sticanje saznanja o francuskoj naciji. No,sve to nije dostatno. Obrazovanje i pristup tržištu rada,mogućnost bržeg zapošljavanja, jesu odlučujući za uklapanje u francusko društvo. Pri tome je bitno i to, u kojem se socijalnom okruženju mladi migranti nalaze, smatra univerzitetski profesor iz Grenobla Ditmar Loch:

«Postoji velika amplituda medju useljeničkom djecom treće generacije, od pristupa tržištu rada, do afirmacije na navišem nivou,kao što je slučaj fudbalera Zidana, alžirskog porijekla. S druge strane, postoji marginalizacija problema useljeničke omladine, pri čemu se ona nalazi u sličnom položaju sa francuskom omladinom.Tako i jedni i drugi, čine jednu novu kategoriju-državnu manjinu. To je put od predgradjanske i gradjanske sredine»

Premda su problemi različiti od zemlje do zemlje, savjetovanje u Berlinu je omogućilo razmjenu iskustava za konačno rješenje, nadaju se experti nakon diskusije u Berlinu.