1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

Muslimani su višestruko diskriminirani

Najnovija istraživanja pokazuju da je neprijateljsko raspoloženje prema muslimanima u Njemačkoj u porastu. Napadi na džamije su samo vrh ledenog brijega. U svakodnevnom životu muslimani sve više osjećaju diskriminaciju.

default

Relgija je često povod za napade

U njemačkoj prijestonici je zato osnovana Berlinska mreža koja bi trebalo pružiti pomoć muslimanima izloženim diskriminaciji. Institut za Otvoreno društvo (London) proveo je studiju „Kod kuće u Evropi“ u 11 evropskih gradova. U Berlinu su posebno muslimani iz multikulturalnog naselja Krojcberg ispitivani o njihovoj životnoj situaciji. Senatorka za socijalna pitanja Karola Blum kaže da se oni ne osjećaju kao ravnopravni građani društva:

„Iz istraživanja proizlazi da je 79 odsto anketiranih muslimana u Krojcbergu doživelo višestruku diskriminaciju. Religija je je često povod za napade. Ima i diskriminacije prema muslimankama, stručnjaci tu govore o znatno mračnijim brojkama“.

Ausländer in Berlin-Kreuzberg

U berlinskom naselju Kreuzberg 79 posto ispitanika bilo je izloženo diskriminaciji

Za žene je diskriminacija nešto normalno?

Na preporuku Instituta berlinski Senat je formirao Mrežu protiv diskriminacije muslimana. Mrežu čine Antidiskriminacijska mreža turskog saveza i muslimansko Udruženje Insan. Od ljeta 2010. zaposleni posjećuju muslimanske zajednice, dijele upitnike, informišu i savjetuju. Ali prije svega objašnjavaju da je ravnopravno postupanje prema svim ljudima, nezavisno od etničkog porijekla, pola ili religijske pripadnosti, osnovna vrijednost društva i da se protiv diskriminacije mogu boriti. Posebno žene nisu toga svjesne, kaže Lidia Nofal iz Udruženja Insan:

„Za žene je diskriminacija nešto normalno, prihvataju je kao privatni, lični problem, ali sa njim se osjećaju usamljeno. Često pogođene osobe ne znaju da zakon zabranjuje diskriminaciju i da ima savjetovališta kojima mogu da se obrate.“

Prije svih, žene koje nose maramu za glavu, nailaze na rezervisanost i odbijanje.

Frau mit Kopftuch DITIB Moschee

Žene su zbog nošenja marame često diskriminirane

Šefica antidiskriminacijske mreže turskog saveza, Nuran Jigit, govori o jednoj studentkinji koja se prijavila za praksu, za koju je izričito navedeno da se traže studenti islamskih nauka: “Tokom razgovora za posao, direktorka joj je rekla da jeste kvalifikovana za posao i da je zato njena prijava privukla njihovu pažnju. Ipak, nisu je izabrali, jer je nosila maramu. Navodno bi to moglo dovesti do problema sa mušterijama“.

Diskriminacija i u "svojim redovima"

To je očigledno kršenje zakona o ravnopravnom postupanju, kaže Nuran Jigit. U principu bi studentkinja mogla da tuži potencijalnog poslodavca. Još je teža situacija, kada muslimani ne mogu da dobiju termin za razgledanje stana, ili kada im se zabranjuje ulazak u fitnes studio ili diskoteke. Dešava se i da neka pobjesnjela nastavnica učeniku koji ima probleme savetuje da ide u džamiju i da se tamo moli svom Alahu. U namjeri da osobe izložene neprijateljstvu budu bolje informisane o svojim pravima i obavezama, mreža planira još ove godine da obuči prvog opunomoćenika koji će na doborovoljnoj bazi pružati pomoć i podršku muslimanima, kaže Lidia Nofal.

Inače i druge ustanove i udruženja su zainteresovani da se upoznaju sa njihovim radom. To bi značilo i korisno proširenje anti-diskriminacijskog djelovanja i na druge zajednice. Takođe je u budućnosti zamislivo da akcenat bude stavljen i na probleme unutar zajednica. Jer ni tu nije rijetkost da muslimani maltretiraju muslimanske žene – zbog marame.

Autori: A. Vinter, I. Ivanović

Odg. urednik: Zorica Ilić