1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Muslimani ne štite dovoljno kršćane

Nakon napada na kršćane na Bliskom istoku islamski velikodostojnici takva djela uvijek osuđuju. Ali postoji li osim te verbalne podrške razmišljanja o stvarno djelotvornoj zaštiti?

Fraska s likom Isusa

Sve ostaje samo na retoričkim osudama

Ridwan as-Sayyid se ne obazire na žestoke kritike kojima ga obasipaju. Ovaj 61-godišnji islamolog sa Libanskog univerziteta Al-Azhar u Bejrutu prigovara utjecajnim islamskim institucijama i osobama koje važe za religiozne autoritete pasivnost kada se radi o zaštiti kršćana. Samo ukazivanje na tolerantnost ukorijenjenu u islamu nije dovoljno. As-Sayyid zahtijeva od svih islamskih institucija da se založe za zaštitu prava svih građana u njihovim državama:

„Od arapskih vlada bi se moralo glasno i nedvosmisleno zahtijevati da ponovo uspostave vladavinu građanskih prava. One moraju uspostaviti vladavinu religijskih sloboda i jednakost za sve građane. Ali one to ne čine. I to ne zbog toga što islamske institucije sumnjaju u ta prava. Ne, već zbog toga jer oni dobro znaju, da će na taj način naljutiti vlastodršce. Problemi koje mi imamo, sa kršćanima ili između sunita i šiita, dešavaju se u ime religije, a univerzitet Al-Azhar, jednako kao različiti imami, predstavnici su islama. Dakle i oni moraju nešto poduzeti. Na kraju krajeva, oni su za to odgovorni.“

Kraj suživota?

Ridwan as-Sayyid je vrlo prisutan u brojnim nadregionalnim arapskim listovima. On govori o kraju historijske tradicije zajedničkog života između pripadnika različitih religijskih grupa na Orijentu. Upotrebljava drastične riječi i u aktualnom nasilju na Bliskom istoku vidi samouništavajući akt, kojem se ne pruža nikakav ozbiljniji otpor.

Slika iračke zastave i križa

Kršćani u Iraku izloženi su raznim vidovima nasilja

Ubistva kršćana u Iraku i Egiptu i masovno iseljavanje kršćanskog stanovništva iz regiona neprestano su tema u arapskoj javnosti. Zabrinutost je velika da bi moglo dći do uništavanja religijskog pluralizma i potom do daljih organičavanja političkih sloboda. Upadljivo je ipak da se radikalni islamisti u brojnim analizama osuđuju, ali da se glavni krivci za progon kršćana ipak traže u inozemstvu. Govori se o planovima zapadnih sila i tajnih službi sa ciljem da se dodatno destabilizira Bliski istok.

I Muhamed je tražio zaštitu Kršćana

Mohammed as-Sammak je generalni tajnik kršćansko-islamskog Komiteta za dijalog. I on također u nedovoljnoj samokritici vidi veliki problem:

„Samokritika kao sredstvo korekture kod nas skoro uopće ne postoji. Mi moramo razmisliti o nekim osnovnim postavkama islamske vjere. U prvoj liniji riječ je o odnosu prema drugima, bili oni kršćani, jevreji ili ateisti. Postoje tekstovi, koji su u našoj kulturi malo poznati i koji nisu prisutni u općoj samosvjesti. Jedan od primjera je ugovor poslanika Muhameda sa kršćanima iz Najrana. U njemu stoji ne samo da je propisana opšta zaštita kršćana, već i obaveza da oni budu podržani prilikom izgradnje i financiranja crkava.“

Napad na Kopte u Aleksandriji u Novogodišnjoj noći

Napad na Kopte u Aleksandriji u Novogodišnjoj noći

Za razliku od As-Sayyida, As-Sammak, smatra da zaštita građanskih prava nije zadatak islamskih institucija. Ti je obaveza države. Islamske institucije bi, međutim, sa svoje strane trebale jasno staviti do znanja, da je su ta prava u skladu sa islamom.

Napadi na crkve u istom rangu sa napadima na džamije

As-Sammak smatra da je upravo u ovom trenutku važno da sa zvanične islamske strane bude poslan jasan signal kršćanima. Zbog toga on priprema sastanak visokorangirani sunitskih i šiitskih velikodostojnika koji bi trebali usvojiti jednu zajedničku fetvu. U prijedlogu teksta se napadi na kršćane i njihove crkve stavljaju u istu ravan kao i napadi na muslimane i džamije. Iako do ovog poteza dolazi prilično kasno, on je naišo na pozitivne reakcije:

„Svako nastojanja da se spriječi nasilje protiv civila ima smisla. Ali pravo rješenje je u demokratiji, građanskim pravima i sekularnoj državi. To je ispravan put i mi se moramo založiti za njega,“ kaže novinar Kassim Qassir.

Iste zahtjeve imaju i predstavnici različitih crkava na Bliskom istoku. Otac Gabi Hasim, iz Vijeća crkava na Bliskom istoku, je ubijeđen da nema alternative zajedničkom islamsko-kršćanskom stremljenju ka demokratiji:

„Kršćani moraju ponovo imati osjećaj da mogu živjeti u svojoj zemlji. Očekujemo od naše muslimanske braće u cijelom regionu da nam pomognu, kako bi ostali dio naših društva. Potrebno je dalje razvijati nereligijsku državu koja poštuje ljudska prava i pripadnost različitim religijama. To, nažalost, u većini zemalja Bliskog istoka danas nije slučaj“, zaključuje otac Hasim.

Autori: M.Naggar/Z. Ilić

Odg. ur.: Z. Arbutina

Preporuka redakcije