1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Mušaraf može očekivati još samo podršku vojske

Pakistanski predsjednik Pervez Mušaraf je stavljanjem ustava van snage učinio uslugu svom najvećem političkom protivniku, Vrhovnom sudiji Chaudryu. Sud bi njegov sporni izbor za predsjednika mogao proglasiti nevažećim.

default

"Mušaraf i Karsai trebaju bolje sarađivati"

Advokat Mohamed Shorish je 20. jula tokom demosntracija pred zgradom Vrhovnog suda u Islamabadu izjavio: "Stojimo ovdje kako bi smo branili nezavisnost naših sudova, institucija i time ljudskih prava. Vojska i vlada su svojim napadima na sudstvo zaista prešli granicu. Dužnost nas advokata je da se borimo za slobodu sudova, slobodu parlamenta i demokratske institucije. Samo tako Pakistan ima dobru budućnost”, od tog dana Mušaraf je znao da njegov vojni režim ne može duže skrivati pod fasadom demokratije.

Savez sa islamističkim partijama

Alternativa je bila demokratizacija društva koja bi na vlast dovela političke partije kritične prema vosjci ili otvorena vojna diktatura. “Demokratske partije sa sobom donose samo probleme”. Ovakav stav zastupao je još diktator Zia ul Haq koji je sklopio savez sa islamističkim partijama i Pakistan skoro vratio u srednje doba. I general Mušaraf podršku traži u savezu sa islamističkim partijama koje otvoreno podržavaju talibane u Afganistanu. Ovaj savez Mušarafa je doveo u ćorsokak: on naime od 2002 godine zbog pritiska SAD koje su mu platile 10 milijardi dolara vodi borbu protiv sopstvenih partnera ili se bar tako ponaša izvodeći besmislene vojne operacije.

Nelegalan izbor

Mušaraf je dugo odugovlačio sa uvođenjem vanrednog stanja. Do posljednjeg trenutka on se pokušavao održati na vlasti pod plaštom demokratije iako su ga krvavi napadi smetali više nego Vrhovni sudac Chaudhry. On je naime ponovni izbor Mušarafa za predsjednika proglasio nelegalnim pozivajući se na član 43 ustava u kome se ekplicitno navodi da predsjednik istovremeno ne može biti i glavnokomandujući vojnih snaga. Mušaraf je reagovao uvođenjem vanrednog stanja ali je malo vjerovatno da će se u nardenih osam godina uspjeti održati na vlasti s obzirom da ima mnogo protivnika. Pored radikalnih islamista tu su i umjerene političke partije koje okupljaju oko 80 posto biračkog potencijala.

Mušaraf mora razgovarati sa Karsaiem

Prema mišljenju generala Asada Durranija koji je 90-tih godina bio šef tajne službe, Mušaraf bi bez obzira na protivljenje SAD trebao prestati s izvođenjem besmislenih vojnih akcija protiv islamista. Mušaraf mora sjesti za jedan sto sa afganistanskim predsjednikom Karsaiem: “Obe vlade moreju reći ne vojnim akcijama zato što ne donose ništa osim problema. Svi komandiri NATO-a uključujući i njemačke se bar u jednoj tačci slažu, a to je da se situacija pogoršala i da će se još više pogoršati izvođenjem vojnih akcija.”