Mrlja Adenauerovom imenu

Po objavljenim dokumentima, i američka tajna služba CIA i zapadnonjemačka tajna služba su znale već krajem 50tih godina gdje se nalazi nacistički ratni zločinac Adolf Eichmann – naime u Argentini. Iz pijeteta prema Hansu Globkeu, savjetniku za pitanja sigurnosti, tadašnjeg kancelara Konrada Adenauera, informacije su držane u tajnosti. Adenauerov savjetnik Globke je naime takodjer imao nacističku prošlost. 1960. su specijalci izraelske tajne službe uhvaltili Eichmanna i on je 1962 pogubljen. Daniel Scheschkewitz.

Njemčka tajna služba je informisala CIA-u već 1958 da se Eichmann nalazi u Argentini pod pseudonimom Clemens. Medjutim, postojalo je strahovanje da bi hapšenje Eichmanna ugrozilo tadasnjeg drzavnog sekretara a nekadasnjeg SS obersturmbannfurera Hansa Globkea, i aktuelnu vladu kancelara Konrada Adenauera.

Globke je bio u nacistickom režimu visoki saradnik u ministarstvu za jevrejska pitanja i radio je na razradi antisemitskih zakona. Dakle, vlada je tada zamolila CIA-u da ove podatke drži u tajnosti. Izraelskoj tajnoj službi Mossad uspjelo je tek dvije godine kasnije da Eichmana, koji je bio odgovoran za sprovodjenje Holocausta nad Jevrejima, uhvate i odvedu u Izrael gdje je 1962 egsekutiran.

Sve ovo proizilazi iz dokumenata koji su bili tajni do prekjuče, kada ih je objavio Nacionalni arhiv u Wahsingtonu.

Timothy Naftali, istoricar na univerzitetu «Virginia State University» je proucavao akte, činjenice napisane na više od 20.000 strana.

Naon početka hlanog rata to više nije bilo u nadležnosti politike američke vlade, da traga za nacistima, ratnim zločincima. U ovom konkretnom slucaju, vlada u Bonnu je strahovala da bi hapsenje Eichmanna moglo opteretiti Hansa Hlobkea.

Po informacijama izraelskog istoricara Toma Segeva, nacistički tragac Simon Wiesenthal je jos 1954 dao informacije o Eichmannovom prebivalištu. Kako je Segev istakao za radio DW, moguće je da su Amerikanci još tada znali ove informacije o nacističkom ratnom zloincu.

I nakon otkrivanja Eichmanna, CIA je vršila pritisak na novinare kako bi spriječila kompromitovanjeGlobkea. Tako je u članku koji je objavio magazin «Live» na insistiranje šefa CIA-e Allena Dullesa ispusteno Globkeovo ime iz jednog članka koji je govorio o životu Adolfa Eichmanna.

Dokumenti CIA-e koji su sada sobodni za objavljivanje na osnovu zakona od 1999, pokazuju kako su Amerikanci u hladnom ratu koristili informacije bivših nacistickih spijuna koristili u spijuniranju Sovjetskog Saveza. To je bila praksa koju je istoričar Robert Wolfe predstavljajuci pomenute akte, opisao riječima: dobri špijuni rijetko ostaju čistih ruku.