Mržnja prema djeci ulice

Ta djeca su grupa koja je višestruko osjetljiva i ranjiva. Više od 90 odsto su Romi, ekstremno su siromašni, neobrazovani i bez odgovarajuće roditeljske njege i zaštite.

Za razliku od beogradskog, međutim, novosadsko Svratište još uvijek nije ušlo u sistem socijalne zaštite. Ali zato jeste ušlo u fokus onih koji mrze, pa su tako nepoznati počinioci ove sedmice išarali fasadu Svratišta nacističkim kukastim krstovima i grafitima mržnje „Smrt ciganima”.

Duško Jovanović, direktor vojvođanske Kancelarije za inkluziju Roma, za Dojče vele kaže da oni koji su pisali grafite očito ne prezaju ni od toga da prijete deci. „Poruke koje su ispisane jasno ukazuju da one nisu upućene samo romskoj deci, nego svoj onoj deci koja provode određeno vrijeme u ovom Svratištu”, smatra Jovanović.

Cilj je da se djeca upišu u školu

Štićenici Svratišta su djeca koju svaki dan viđamo kako prose na raskrsnicama i koji nemaju svoj dom. Ona su i inače često izložena svakovrsnom nasilju, kaže za naš program Daliborka Batrnek-Antonić, koordinatorka Svratišta.

„Više od 90 odsto djece koja rade na ulici, doživljava neki vid nasilja, kroz vrijeđanje, psovanje, šovinističke ispade ili gađanje nekim predmetima. To su najčesći vidovi nasilja kojima su izloženi.”

Svratište za djecu ulice u Novom Sadu postoji dvije godine, ali još uvijek nije dio gradskog sistema socijalne zaštite. „Poenta jeste da se oni uključe u sistem socijalne i zdravstvene zaštite i, na duge staze, u najbitniji - školski sistem”, navodi Daliborka Batrnek-Antonić.

Problem djece koja žive na ulici

Grad za sada daje simboličnu finansijsku pomoć i pruža logističku podršku, jer je Svratište smješteno u prostoru koji je u gradskom vlasništvu. U Svratištu je trenutno evidentirano 194 djece, koja su stalni korisnici, i još 263 djeteta sa kojima se radi na terenu. Duško Jovanović kaže da ne treba imati iluzija da je moguće potpuno riješiti problem djece koja žive i rade na ulici, ali smatra da je moguće značajno smanjiti njihov broj.

„To je, moramo da kažemo, pojava koja je prisutna i u vrlo razvijenim društvima, u kojima je ne samo svijest na visokom nivou, nego gdje su i ekonomija i privreda daleko ispred nas. Ipak, bez obzira na sve, to je nešto što mora da zabrine društvo. Sistem može da učini mnogo da se smanji broj korisnika, i mi ćemo biti sasvim zadovoljni ako se načini i taj za nas vrlo važan korak”, kaže Jovanović.

Svratište za djecu ulice u Novom Sadu dio je šireg projekta Ekumenske humanitarne organizacije, koji finansira Evropska Unija. Svratište radi svakog dana od 9 ujutro do 10 uveče. Zimi je prosječna dnevna posjećenost od 40 do 60 djece, a ljeti oko 15. U prošloj godini Svratište je imalo više od 8.000 posjeta. Kako sada stvari stoje, Svratište će u Novom Sadu postati budžetska stavka tek od naredne godine.

Autor: Dinko Gruhonjić

Odgovorna urednica: Marina Martinović