1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Može li dejtonska BiH u NATO?

30. septembar 2009

Sa postojećim ustavnim sistemom BiH bi bila slaba karika u lancu NATO država, što najmoćniji vojnopolitički savez ne može dozvoliti. Znali su to i bh lideri kada su se opredijelili za pristupanje BiH NATO-u.

https://p.dw.com/p/Ju7n
Dosada su vojnici NATOA bili prisutni u BiH kao pripadnici mirovnih snaga. Kada će to biti saveznički vojnici?
Dosada su vojnici NATOA bili prisutni u BiH kao pripadnici mirovnih snaga. Kada će to biti saveznički vojnici?Foto: AP

Sve odluke NATO-a donose se zajednički, konsenzusom, a najvažnije tijelo za donošenje odluka je Sjevernoatlantsko vijeće u kojem su zastupljene sve članice Saveza. Prema sopstvenom opredjeljenju, u tom bi vijeću i BiH trebala imati svoje mjesto. Međutim, sa postojećim ustavnim sistemom „BiH bi mogla bi ugroziti temeljni NATO-ov princip donošenja odluka, a taj rizik NATO ne može prihvatiti“ kaže za Deutsche Welle vojnopolitički analitičar iz Zagreba Fran Višnar.

„U NATO-u traje velika rasprava o tome da li je jednom tako velikom vojnopolitičkom savezu uopće isplativo primiti u punopravno članstvo nekoga ko se ne može pohvaliti stabilnošću, državu u kojoj postoji jedan nered kako u zajedničkim državnim institucijama tako i na lokalnom nivou gdje se, na primjer, ne mogu izabrati gradonačelnici jer nijedna strana, čak iz banalnih razloga, ne želi odstupiti od svojih stavova“ kaže Višnar.

Sadašnja BiH bi bila slaba karika u NATO-lancu
Sadašnja BiH bi bila slaba karika u NATO-lancuFoto: AP

Samo funkcionalna BiH može u NATO

Može li najmoćniji vojni savez dopustiti, posebno u uslovima krize, da čeka bh. konstitutivne narode da se kroz svoj složeni politički sistem opredijele za ili protiv neke odluke? „U BiH je upravo u toku proces blokade državnih institucija gdje se i donose sve odluke bitne za sigurnosna pitanja“ ističe vojnopolitički analitičar iz Sarajeva Neven Kazazović. Kazazović dodaje da su „nastojanja lidera iz Republike Srpske da se preispita priključenje BiH NATO-u očajnički pokušaji vraćanja točka historije unazad“.

„NATO neće primiti BiH u svoje članstvo dok traje ovakav proces, ali kada kada je primi, onda će njene instuticije funkcionirati tako da NATO ima garanciju da je BiH država koja može na sebe preuzeti odgovornosti kakve preuzimaju članice NATO-a“, tvrdi Kazazović.

Dodik želi preispitivanje primanja BiH-a NATO-u
Dodik želi preispitivanje primanja BiH-a NATO-uFoto: DW / Sanel Kajan

Dezintegracija BiH nema perspektivu

„Upravo od takve državne funkcionalnosti zaziru neki lideri u BiH, posebno Milorad Dodik“, smatra Fran Višnar. Višnar konstatira da je otpor integraciji u euroatlantske sisteme izraženiji u Republici Srpskoj gdje se vjeruje da bi članstvo BiH u NATO-u neminovno vodilo slabljenju entiteta. „Samo promoviranje ideje da BiH ide u NATO moglo bi doprinijeti da se slome neki današnji otpori i da se država integrira u zajednicu ravnopravnih naroda koja može funkcionirati“ ističe Višnar.

Analitičari tvrde da je postojeća blokada bh. državnih institucija neodrživa, te da put BiH u NATO nema alternative. Za to su se, uostalom, opredijelili i lideri koji sada traže ponovno preispitivanje ranije donesenih odluka. Međutim, integracija u euroatlantske sisteme nije interes samo BiH već i NATO-a koji u svojoj ekspanziji ne može dugoročno zanemarivati „crne rupe“ u prostoru koji pokriva, a ako je interes NATO-a funkcionalna BiH, onda aktuelni procesi dezintegracije ove zemlje nemaju perspektivu.

Autor: Samir Huseinović

Odg. ur.: Z. Arbutina