1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

‚Motor za reforme’

Austrijski list „Die Presse“ u aktuelnom izdanju piše o Kosovu i navodi ‚da ni za tu zemlju nema alternative kada je riječ o evropskoj perspektivi. Ulazak u EU je neophodan za definitivnu stabilizaciju Balkana’.

„Die Presse“ donosi gostujući komentar Stefana Brocza od 23. novembra pod naslovom „Propali prestižni projekat“ u kojem autor zaključuje da je politika Evropske unije prema Kosovu propala te da je Unija zbog toga morala da revidira svoju politiku daljeg proširenja. Međutim, to mišljene je – kako ističe ‚Die Presse' – pogrešno i to iz sljedećih razloga:

Kao prvo: Kosovo je od 2008. suverena država, koju je do sada formalno priznalo 95 zemalja, među njima i Sjedinjenje Američke Države te velika većina članica Evropske unije. S obzirom na pozitivan razvoj situacije u toj zemlji, u septembru je završeno međunarodno nadgledanje neovisnosti Kosova'. ‚Die Presse' dalje navodi da ‚državne institucije u cjelokupnom regionu Balkana pokazuju znatne slabosti što je posljedica komunističke vladavine, koja je trajala decenijama, te rata iz devetesetih godina. U slučaju Kosova, dakle mlade države, te institucije su najvećim dijelom morale da budu u cjelosti obnovljene. Činjenica da se mnogo toga mora uraditi prije svega u oblasti pravosuđa i unutarnje politike bila je također razlog za nastanak civilne misije Evropske unije – Eulexa. Uostalom, korupcija i organizirani kriminal nisu nešto na što ima monopol ili što je svojstveno samo Kosovu ili Balkanu, već ovih pojava, kao što je poznato, dolazi i u zapadnim demokratskim društvima i zemljama sa dugim državnopravnim tradicijama“, pišu austrijske novine „Die Presse“.

Greške misije Eulexa

Kosovo Jahren Europäischer Staat

Mitrovica, na sjeveru Kosova: jedan dječak širenjem zastave Kosova podsjeća na 2008. godinu kada je Kosovo proglasilo neovisnost

List dalje podsjeća na greške nastale tokom misije Evropske unije na Kosovu i „kao glavne razloge za to navodi netačno postavljanje cilja same misije, zatim nedovoljnu koordinaciju sa Evropskm komisijom, kao i nedostatak personala'. S tim u vezi se posebno ističe ‚postojanje bezakonja na sjeveru Kosova što je nasljedstvo bivše međunarodne uprave, kojoj nije pošlo za rukom da u tom dijelu zemlje proširi svoj autoritet.“

„Die Presse“ na kraju zaključuje da je „perspektiva pristupa Evropskoj uniji i na Balkanu najvažniji motor za reforme. Iz toga razloga je i Evropsko vijeće 2003. donijelo zaključak da su sve zemlje regije dobro došle u Evropsku uniju, naravno, čim ispune uvjete za članstvo. 2008. godine je to obećanje dato i Kosovu. Zbog toga je politika daljeg proširenja Evropske unije ispravna i mora se bezuvjetno nastaviti“, piše austrijski list „Die Presse“.

Iznova odložen neophodni oprost dugova Grčkoj

Eurokrise Eurozone Symbolbild

Simbolična slika: zastava Grčke i valuta Evropske unije

Njemačke novine su najviše pažnje posvetile Grčkoj, odnosno spašavanju te zemlje. Nakon dvanaest sati pregovaranja, ministri finansija eurozone i MMF-a su se dogovorili da će do 2020. grčki dug, koji iznosi 340 milijardi eura, smanjiti za 40 milijardi eura i tako otvoriti put za deblokadu iduće tranše pomoći iz fonda za podršku eurozone u iznosu od 43,7 milijarda eura. Njemački list „Neue Osnabrücker Zeitung“ o tome piše:

„Krvarenje je zaustavljeno, rane previjene, pacijent zbrinut. Grčki pacijent, kao stabilan, leži u bolesničkom krevetu. Uprkos dugotrajnih noćnih pregovora, ministri finansija zemalja eurozone i predstavnici Međunarodnog monetarnog fonda nisu posebno mnogo toga uradili. Prevelika očekivanja se pri tome ne smiju povezivati sa rezultatom njihovih napora. No, može se predvidjeti da će uskoro biti neophodne nove mjere kako bi se ublažile sve patnje posustalih Grka. Doduše, dobilo se na vremenu i zasada je spriječen državni bankrot Grčke. Ali oni koji pomažu toj zemlji su iznova ustuknuli od velike operacije. Neophodan oprost dugova Grčkoj je prolongiran, ali ne i definitivno prekrižen“, pišu njemačke novine „Neue Osnabrücker Zeitung“.

Pripremio: Senad Tanović

Odg. ured.: Jasmina Rose