1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Mostar bez glasa Mostaraca

Posljednji lokalni izbori u Mostaru održani su 2008. godine. Gradsko vijeće dobilo je novu vijećnicu ali u njoj nema vijećnika, jer građani Mostara ne mogu ostvariti svoje demokratsko pravo - birati i biti izabrani.

Mostar je jedini grad na europskom kontinentu u kojem nema lokalnih izbora, gdje gradonačelnik mora sam donositi proračun iako mu produženje mandata nisu osigurali glasovi birača na novim izborima. "Gradsko vijeće Grada Mostara je prestalo funkcionirati s izbornim ciklusom 2008.- 2012. iz više-manje poznatih političkih problema i ne funkcionira već treću godinu. Građani toliko ne osjećaju izravne, koliko neizravne i dalekosežne posljedice", kaže Mustafa Alendar, glasnogovornik Gradskog vijeća Mostara za DW.

Alendar pojašnjava kako nema odluka koje bi Vijeće u redovitom radu donosilo, primjerice, o raspodjeli sredstava, privlačenju investicija, općoj investicijskoj klimi i nizu odluka koje bi pospješile politički i ekonomski život. "Sve te tehničke stvari ne postoje jer ne postoji gradsko vijeće, a to će tako biti sve dok se ne održe izbori i imenuje novih 35 vijećnika. Unatoč političkom nesuglasju, gradsko vijeće je bilo glas građana Mostara. U ovom trenutku ga nema", komentira Alendar.

SDA i HDZ bez dogovora

Naime, Ustavni sud BiH prije pet godina ukinuo je odredbe mostarskog statuta gdje su se definirala izborna područja. Ocijenjeno je da ona diskriminiraju birače jer se isti broj vijećnika u Gradsko vijeće Mostara birao s područja šest bivših općina/izbornih jedinica, iako one imaju vrlo različit broj birača, kao i da građani iz središnje gradske zone nisu mogli birati predstavnike za Gradsko vijeće.

Tada je Ustavni sud BiH naložio Parlamentarnoj skupštini BiH izmjenu državnog Izbornog zakona, a Gradskom vijeću Mostara usklađivanje Statuta Grada s Ustavom BiH. Ova odluka suda donijeta je krajem 2010., a Parlamentarna skupština BiH nije izmijenila Izborni zakon, kao što ni Gradsko vijeće Mostara nije izmijenilo Statut Mostara jer se oko ovog pitanja ne mogu dogovoriti dvije najjače političke stranke u Mostaru, Stranke demokratske akcije (SDA) i Hrvatske demokratske zajednice BiH (HDZ BiH).

Njihovi stavovi su jasni i, čini se, zacementirani: HDZ BiH želi da Mostar bude jedna izborna jedinica, po principu jedan čovjek-jedan glas, dok SDA želi uspostavu šest izbornih jedinica. No, ono oko čega ove dvije stranke imaju isto stajalište je da prijedlog visokog predstavnika u BiH Valentina Inzka, koji u Mostaru predviđa tri izborne jedinice - nije dobar ni za jednu stranu.

Bonske ovlasti

Kako riješiti problem Mostara i zašto visoki predstavnik u BiH, ni nakon toliko godina stagnacije demokracije u Mostaru, nije upotrijebio tzv. bonske ovlasti?

"Suština je u tome što je biračima u Mostaru i dalje uskraćeno osnovno pravo da biraju svoje lokalne organe vlasti zbog toga što političke stranke, prvenstveno SDA i HDZ BiH, nisu pokazale dovoljno političke volje da to omoguće. Kada bude postojala politička volja i spremnost da se postignu zdravi kompromisi, zasnovani na odluci Ustavnog suda, imat ćemo sve potrebne elemente za zaokret", komentira visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko za DW.

Ističe kako je politika kojom se vodi Upravni odbor Vijeća za provedbu mira da organi vlasti u BiH moraju preuzeti odgovornost za ispunjavanje svojih obveza, uključujući i obvezu provođenja odluke Ustavnog suda BiH. "To je razlog zašto sam se u ovom, kao i u mnogim drugim slučajevima, suzdržavao upotrijebiti svoje izvršne ovlasti jer bih time radio posao umjesto domaćih vlasti", pojašnjava Inzko, ističući spremnost njegovog Ureda da pomogne ali i očekujući odustajanje od prečvrstih stavova i početak pregovora.

Valentin Inzko österreichischer Diplomat

Valentin Inzko

Inzko određuje i najodgovornije za činjenicu što i nakon toliko godina još uvijek nisu počeli čak ni pregovori. "SDA i HDZ snose posebnu odgovornost, s obzirom na njihovo dosadašnje čvrsto odbijanje da pristupe pregovorima i postignu kompromis. Te dvije stranke praktično vladaju gradom već 20 godina. Ne možete kriviti 'manje' stranke ili stranke koje nisu bile u vlasti. Svi mogu u pozitivnom i u negativnom smislu doprinijeti općoj klimi u Mostaru, uključujući i svakog građanina pojedinačno", zaključuje Inzko za DW.

Incijativa deset stranaka

Bosnien und Herzegowina Mostar

Kristina Spajić-Perić

On, pri tom, pozdravlja nedavnu inicijativu deset mostarskih političkih stranaka za rješavanje problema za Mostar. "Dijalog je početna točka", kaže visoki predstavnik, "i stoga pozdravljam činjenicu da je deset političkih stranaka sjelo i razgovaralo o načinu na koji građani Mostara mogu što prije izabrati svoje lokalne predstavnike".

On je uvjeren da se, ukoliko se konačno krene s razgovorima i stavovi "omekšaju" u kratkom roku može postići zaokret. Pri tom naglašava stav Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira, odnosno, jedinstvenim Mostarom kao multietničkom jedinicom lokalne samouprave, s određenim razinama lokalnih ovlasti ispod razine grada.

Može li inicijativa stranaka pokrenuti Mostar s mrtve točke, ponajviše što među njih deset nema odziva dvije najodgovornije i najjače - HDZ BiH i SDA? "Ovih 10 stranka, koje posjeduje značajnu glasačku potporu, došlo je do zajedničkog dokumenta koji će biti upućen onome tko je zadužen za izmjenu izbornog zakona i provedbu odluke Ustavnog suda, dakle, Parlamentarnoj skupštini BiH od čijih zastupnika očekujemo odgovornost", kaže Ilija Cvitanović, glavni tajnik HDZ 1990, stranke, na čiju se inicijativu odazvalo devet političkih subjekata - SBB, BPS, DF, SDP, HSP, SDU, HRAST, SBIH i SPP.

Uprava grada sama sebi smisao

Je li ovo preveliki izazov za dugogodišnje i stalne političke nesuglasice u Mostaru koje blokiraju ovaj grad? "Mostarci ovu blokadu skoro posve inertno prihvaćaju. Institucionalno tijelo koje vrši nadzor nad radom Gradske uprave ne postoji. O sudbini grada odlučuje nekoliko načelnika gradskih odjela i gradonačelnik, kojima se, htjeli ili ne, mandat produžio na osam godina. Gomilaju se imovinsko-pravni i drugi predmeti i sve čeka. Stječe se dojam da je uprava grada sama sebi smisao", komentira novinarka Kristina Spajić-Perić za DW.

Svetlana Cenic Wirtschaftsexpertin

Svetlana Cenić

Iznenađena je, kaže, da se nikome puno ne žuri - ni politici, ni građanima, ni međunarodnoj zajednici.

"I novinari su manje-više prestali pisati o neodržavanju izbora i nepostojanju Gradskog vijeća, građani su se 'zabavili o sebi', 'stranci' čekaju dogovor, a prave energije u Mostaru nema. Samo strančarenje i ravnodušnost", zaključuje ova novinarka.

Sličnog je stava i ekonomska stručnjakinja Svetlana Cenić. "Imaju most koji je 'Stari', a nije star, imaju dvije partije koje koaliraju, a koje se ne mogu dogovoriti oko izbora u Mostaru itd., tako da je Mostar jedno čudo. Očito je da Mostar netko želi ostaviti u onom ružnom dijelu da bude čudo, a ne u lijepom. Očigledno je da je dogovor da se ništa ne dogovori", ocjenjuje Cenić za DW.

"Za one koji žive u tom gradu i kojem je on u srcu ne postoji veći interes od onoga da u svom gradu ostvaruju najneposrednije demokratsko pravo. Čini mi se da tu ne radi o interesu da se nešto uradi nego da postoji interes da se ne uradi", zaključuje Svetlana Cenić.

Preporuka redakcije