1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

Moskva 'zavrće ruke' Beogradu, a Beograd i Banjaluka Sarajevu

Da li se iza priča o posjeti ruskog premijera Putina Beogradu i tome da je posjeta bila u znaku privredne saradnje, zapravo krije politički pritisak na Beograd? I kakve će to posljedice imati na Bosnu i Hercegovinu?

Putin i Tadić u srijedu 23.3. u Beogradu

Razgovor s Tadićem trajao je neočekivano dugo!

Tadić dočekuje Putina u Beogradu.

Putinovu posjetu pratilo je enormno obezbjeđenje.

Ruski premijer Vladimir Putin i srpski predsjednik Boris Tadić u izjavama nakon susreta su se svojski trudili da uklone čak i naznake razmimoilaženja u stavovima. Saradnja dvije zemlje je ocijenjena pozitivno. Takođe je rečeno da Srbija i Rusija imaju istovjetne stavove po mnogim pitanjima i zaključeno da postoji prostor za dalje širenje saradnje. Uglavnom se govorilo o saradnji u oblasti energetike i infrastrukture, a političke teme su donekle bile u drugom planu. Rusija je ponovila svoju podršku srpskom stavu oko Kosova, a Srbija najavila da će sa Rusijom narednih mjeseci potpisati sporazum o strateškom partnerstvu. Boris Tadić je naglasio da je strateški cilj Srbije članstvo u Evropskoj uniji, ali da to ne znači da će prenebregnuti saradnju sa Rusijom.

Nije lako s Rusijom

Trenutna ruska spoljna politika je na tragu povratka modelima geostrategije, i u tom smislu je energetska ekonomija dio ruske spoljne politike, kaže za Dojče Vele Aleksandar Fatić, direktor Centra za bezbjednosne studije. U tom smislu se čak može reći da je Srbija potrebnija Rusiji nego obrnuto, smatra Fatić. Rusija je izgubila sve strateške saveznike u vezi sa proširenjem NATO-a, a Srbija je ostala jedini saveznik preko kojeg Rusija može da projektuje svoje energetske, političke i odbrambene interese prema Evropi, ističe Fatić.

„Srbija je pod ogromnim pritiskom Moskve. Srbiji nimalo nije lako što je Putin došao. Putin je došao da zavrće ruke u Srbiji. I on je došao da obezbjedi da se potpisani sporazumi sprovode, da se ostvaruje jedan faktički monopolski položaj Gaspromnjefta, preko svojih ‚kćerki firmi' kroz vlasništvo u energetskoj industriji Srbije. I on je došao da obezbijedi da Srbija ne uđe u NATO. To je njegov glavni cilj.“

Može li i NATO i EU i Rusija?

Jelena Milić, direktor Centra za evroatlantske studije, podsjeća na izjave ruskih zvaničnika, koji su naveli da će u beogradskim razgovorima dominirati tema ruskog prijedloga o novoj bezbjednosnoj arhitekturi u Evropi. To je prijedlog koji je već odbačen od strane Evropske unije (EU), ističe Milić, koja svoju bezbjednosnu politiku bazira na NATO-u. Srbija, ukoliko zaista iskreno želi članstvo u EU, o tome mora voditi računa, kaže Jelena Milić.

„I sada Rusija ucjenjuje Srbiju da se o tome izjasni. Ja mislim da to može da se pretpostavi iz činjenice da je razgovor sa Tadićem trajao mnogo duže nego što je planirano. I ne samo da se Rusija buni protiv članstva Srbije u NATO, nego ona ide i korak dalje. Tako se ambasador Rusije u Srbiji Vladimir Konuzin prije nekoliko dana javno pobunio protiv toga što se ta ideja uopšte razmatra u srpskoj javnosti.“

Flash-Galerie Putin und Boris Tadic in Belgrad

Svečani doček ruskog predsjednika.

Re publika Srpska i Srbija zavrću ruke Federaciji BiH?

Vijest da se sa Putinom u Beogradu sastao i predsjednik Republike Srpske (RS) Milorad Dodik izazvala je pažnju i u Sarajevu. Aleksandar Fatić ocjenjuje da susret Putina i Dodika sam po sebi ne bi trebalo da brine sarajevske političare, ali da ima razloga za razmišljanje šta će biti kada Južni tok stigne u Republiku Srpsku, i onda preko nje dođe do Sarajeva. Energija je tu dio ‘dila' Rusije i Srbije, kaže Fatić.

„Što znači da se faktički čitav taj geostrateški srpski prostor stavlja pod energetsko sponzorstvo Rusije. I bosansko- hercegovačka federacija će faktički zavisiti od dobre saradnje sa Republikom Srpskom i Srbijom za nesmetano dopremanje tog gasa na njenu teritoriju.“

Srbija pravi alternativu EU?

Čitav niz dogovora Srbije i Rusije, kao i najava potpisivanja strateškog sporazuma između dvije zemlje, Jelenu Milić podsjeća na kreiranje alternative u slučaju da bude dovedena u pitanje evropska orijentacija Srbije.

„A evropska orijentacija Srbije nije dovedena u pitanje od strane EU. Poziv i uslovi su i dalje tu. Ta orijentacija je ugrožena zato što vladajuća elita u Srbiji ne čini sve, u stvari čini mnogo toga da sama podrije naš evropski put.“

South Stream Pipeline

Planirana izgradnja Južnog toka

Očigledno je da je sadašnja strategija Vlade Srbije, pred izbore, okrenuta nacionalnoj solidarnosti sa Srbima u Bosni i Hercegovini, ocjenjuje Fatić. To je sa jedne strane prirodno, ako se ima u vidu sporazum o specijalnim vezama Republike Srpske i Srbije, kaže on. Ali, sa druge strane pitanje je koliko je to pametno, koliko je provokativno za Zapad, i koliko je to fer prema bosansko-hercegovačkoj državi, zaključuje Fatić.

Jelena Milić smatra da će lakmus papir za Srbiju biti potpisivanje bezbjednosnog sporazuma sa EU. To bi značilo da je Srbija praktično odbila ruski prijedlog i prihvatila ono što je evropski sistem bezbjednosti, ocjenjuje Jelena Milić.

Autor: Ivica Petrović, Beograd

Odg. urednik: Svetozar Savić