1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

Moskva: Srbija pod jarmom "Četvrtog Reicha"

Uloga Srbije u aktualnom konfliktu između Rusije i Zapada, kao i nastojanja Rusije da Srbiju odvrati od kursa EU je jedna od tema kojom se bavi tisak na njemačkom jeziku. Listovi pišu i o Šešeljevim provokacijama.

Osvrćući se na činjenicu da je Srbija ostala "kratkih rukava" u slučaju odluke Rusije da povuče projekt Južni tok, a s obzirom na to da je Srbija 2008. prilično jeftino prodala svoju državnu naftnu kompaniju NIS uz rusko obećanje da će Rusija ulagati u Južni tok koji je trebao prolaziti kroz Srbiju, Süddeutsche Zeitung (SZ) piše da Rusija nastoji Srbiju odvratiti od Europske unije i jače izvrgnuti vlastitom utjecaju. A od 1. siječnja 2015. značaj Srbije se s gledišta Kremlja još povećava, ističe SZ pojašnjavajući da Srbija tada preuzima predsjedanje OESS-om, odnosno OSCE-om, Organizacijom za sigurnost i suradnju u Europi.

Posjet Putina Beogradu 16.10.2014.: građani na ulici sa transparentima na kojima je Putin

Moskovska ofenziva u Srbiji je započela posjetom ruskog predsjednika Beogradu

"OSCE je, međutim, jedan od središnjih instrumenata s kojim Međunarodna zajednica pokušava pod kontrolu staviti ili čak okončati posrednički rat Moskve - u istočnoj Ukrajini - ali dosad bezuspješno. Moskovsku jesenju ofenzivu u Srbiji je osobno započeo ruski predsjednik. 16. listopada je stigao u Beograd - službeno kako bi proslavio 70. obljetnicu oslobođenja Beograda od njemačkog okupatorskog režima", piše SZ i navodi da su zatim uslijedile vježbe ruskih padobranaca i srpskih vojnika u blizini granice Hrvatske, članice NATO-a, ali i posjet poglavara Ruske pravoslavne crkve Srbiji.

"Zapadni model Srbiju želi uništiti"

SZ također napominje i druge inicijative Moskve da Srbiju jače veže uz Rusiju: "Leonid Rešetnikov, bivši general bivše ruske tajne službe SVR i u Beogradu šef Ruskog instituta za strateška istraživanja, kojeg financira Kremlj, osudio je cilj Beograda da se priključi Europskoj uniji. Umjesto u EU Srbija mora na stranu Rusije, Bugarske i Grčke, jer su na koncu te zemlje jedna 'posebna civilizacija', kako je kazao Rešetnikov. On je dodao da zapadni model 'Srbiju želi uništiti, a Grčku podjarmiti'. Jelena Ponomarjova, profesorica na moskovskom Institutu za međunarodne studije (MGIMO) potvrđuje taj stav i ističe da će Srbija izgubiti svoj suverenitet i pasti pod jaram EU-a, Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke - 'Četvrtog Reicha', kako je kazala. Umjesto da se požuruje u EU, Srbija treba pričekati da Rusija završi svoj protuprojekt Euroazijske unije koji bi onda 'i Balkanu predložila', kazala je Ponomarjova."

zastave Srbije i EU-a

Sve više građana Srbije želi ulazak u EU

To huškanje protiv EU-a, međutim, nailazi na sve manje odziva u Srbiji, nastavlja SZ i ističe da je EU u svakom slučaju u Srbiji poboljšala svoj imidž: "U rujnu 2012. je tek 31 posto Srba na EU gledalo pozitivno - u rujnu 2014. ih je bilo već 47 posto."

Oslabljene veze Moskve i Beograda

Uloga Srbija u konfliktu između Zapada i Rusije i s tim u svezi predsjedanje Srbije OSCE-om je i tema kojom se bavi austrijski Tiroler Tageszeitung (TT). "Baš Srbija", piše TT, "usred ukrajinske krize bi vodstvo OSCE-om trebala preuzeti zemlja protiv koje je NATO još prije 15 godina zbog Kosova vodio rat i koja je dugo vremena važila kao najbliži saveznik Rusije u Europi." Međutim, stare veze Moskve i Beograda već odavno nisu više tako jake kao 1990-ih godina, napominje ujedno TT s obzirom na jače proeuropsko usmjerenje Srbije proteklih godina.

Ipak ostaje pitanje, koju cijenu je vlada Srbije spremna platiti kad preuzme predsjedanje OSCE-om 2015., napominje TT. "Ako sve krene dobro, upravo Srbija bi mogla zauzeti konstruktivnu ulogu koja je OSCE-u bila namijenjena već u vremenu njezinog osnivanja 1970-ih godina. U tom slučaju bi Srbija mogla biti most između Istoka i Zapada", zaključuje TT.

Šešelj opet unosi nemir na Balkanu

Pored uloge Srbije u konfliktu između Rusije i Zapada, tisak na njemačkom jeziku se osvrće i na provokacije Vojislava Šešelja. Der Spiegel tako podsjeća: "Ultranacionalist Vojislav Šešelj bi ustvari trebao biti pred Tribunalom za ratne zločine u Den Haagu. Ali trenutačno on nesmetano širi svoje huškačke govore u Beogradu i time ponovno unosi nemir na Balkanu."

Vojislav Šešelj u Beogradu

Vojislav Šešelj u Beogradu

Der Spiegel pojašnjava da je Šešelj privremeno pušten na slobodu zato što je obolio od raka, ali da ga to nipošto ne sprječava u širenju njegovih velikosrpskih parola. List napominje da je proteklog tjedna Tribunal u Den Haagu od Srbije zatražio da Šešelja ponovno izruči, ali da vlada u Beogradu još preže od toga: "Ona strahuje da bi Šešeljeve pristaše mogle provocirati ulične borbe. Ministar za rad je apelirao na to da se Šešeljev slučaj i dalje vodi u odsutnosti, poručivši: 'Ostavite ga u Srbiji da ne bi napravio kaos.'"