1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

230211 Russland NATO

24. februar 2011

Zadovoljstvo zbog ratifikacije novog START-a o smanjenju količine nukelarnog naoružanja nije dugo trajalo, barem ne u Moskvi. Moskva uopšte nije zadovoljna kako se razvija situacija kada je u pitanju protivraketni štit.

https://p.dw.com/p/10OQo
"Rusija pozvana samo pro forme!"Foto: AP GraphicsBank/DW

Krajem novembra prošle godine na sastanak NATO Saveza održan u Lisabonu bila je pozvana i Rusija kako bi se okončao spor oko raketnog štita. Rusija je trebalo da uzme učešća u planiranju. A predsjednik Medvedjev i kancelarka Merkel su Hladni rat proglasili završenim. Tri mjeseca kasnije, ruski izaslanik pri NATO-u Dimitri Rogozin, još uvijek je nezadovoljan saradnjom sa zapadnim saveznicima:

„Sa novim planom američkog predsjednika Baraka Obame, izgledalo je da su ranije prijetnje ostale u prošlosti. Međutim, još uvijek ima mnogo otvorenih pitanja."

Ko će rušiti rakete?

Rogozin osjeća kao da je izvan toka događaja. Direktna prijetnja po Rusiju više ne postoji, ali je i dalje prisutna nervoza. A Rogozin smatra da je Rusija bila pozvana na sastanak NATO-a kada se raspravljalo o raketnom štitu samo pro forme.

Dmitriy Rogosin, russischer Politiker
Dimitri RogozinFoto: DW

„Jedna diskusija se vodi u NATO-u a druga u Savjetu NATO-Rusija. One teku različitim brzinama. NATO je brz. Alijansa trenutno pokušava da nas suoči sa gotovim proizvodom, kako bi nas tek poslije toga pozvala da se priključimo. Pregovori su, nažalost, obilježeni strahom i malim i velikim intrigama.“

2. marta će početi pregovori između NATO-a i Rusije na nivou ambasadora. Ministri spoljnih poslova bi zatim trebalo da se sastanu u aprilu. Dimitrij Rogozin je vođa ruskog pregovaračkog tima. Prema njegovim riječima, Rusija mora dobiti svoje mjesto u zajedničkom protivraketnom sistemu, ili će svako postaviti svoj sistem, uz precizno regulisanje nadležnosti. Moralo bi da se zna šta ko radi u slučaju napada. Na primjer, ako bi raketa čiji je cilj teritorija NATO-a prelijetala Rusiju, ruska protivvazdušna odbrana bi mogla da je obori – i obrnuto. Ali, Rogozin ne vidi jasnu liniju u redovima NATO-a.

„Može se stvoriti neizvjesnost, zbog tehničkog razvoja protivvazdušnih raketa, tako da bi oružani potencijal NATO-a mogao da postane opasnost za rusko strateško oružje. Moramo se usaglasiti. Nadam se da i naši partneri razumiju da bi nas negativni razvoj situacije bacio nekoliko decenija unazad. A to nimalo ne želim“.

Rogozin time misli na Hladni rat, koji su ruski predsjednik i njemačka kancelarka u Lisabonu proglasili okončanim.

Autor: Bernd Groshajm/ Saša Bojić

Odg. urednik: Svetozar Savić