1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Moskva ne pomaže sirijskim izbjeglicama

Iya KovalI 13. septembar 2015

Moskva važi kao saveznik Bašara el Asada. Stalno podvlači da pomaže Siriji i njenom narodu. Ali kada Sirijci pobjegnu u Rusiju nađu se pred velikim problemima.

https://p.dw.com/p/1GV7z
Mazedonien Griechenland Flüchtlinge bei Idomeni
Foto: Getty Images/AFP/S. Mitrolidis

Desetine hiljada izbjeglica stižu u Evropu, mnogi od njih iz Sirije. Broj izbjeglih iz Sirije dostigao je brojku od 4 miliona, saopštile su Ujedinjene nacije. Skoro dva miliona je registrovano u Turskoj, više od milion u Libanu. Od početka konflikta u Siriji 2011. godine je oko 350.000 Sirijaca podnijelo molbu za azil. U Rusiji je molbu za azil podnijelo 3.338 Sirijaca. 1.774 dobilo je službeni izbjeglički status.

"U ove brojke Federalne službe za migraciju ne možemo se pouzdati", izjavila je Svetlana Gannuškina u razgovoru za DW. Ona predsjedava nevladinom organizacijom "Civilna podrška", jedinom ruskom organizacijom koja se bavi problemima izbjeglica. Gannuškina osim toga vodi i mrežu "Migracija i prava" ruskog centra za ljudska prava "Memorial".

Häuserruinen nach Bombardement in Aleppo Syrien
Nakon bombardovanja zgrade u AlepuFoto: Reuters/A. Ismail

Po njenom mišljenju broj sirijskih izbjeglica u Rusiji je znatno veći. Problem je što se ljudima ne omogućava postupak za dobijanje azila. Dakle jedan izbjeglica dođe u zemlju ali nema obrade njegovog zahtjeva za azilom, Ili bude uhapšen i vraćen. "Puno je takvih slučajeva", kaže Ganuškina. Ona smatra da je u Rusiji oko 10.000 sirijskih izbjeglica.

"Nema pomoći za izbjeglice"

U poređenju sa Evropom ovaj broj se čini zanemarljiv, posebno s obzirom na veličinu Rusije. Ali zašto Sirijci nerado bježe u zemlju koja stalno ističe svoje prijateljstvo prema Siriji i sirijskom narodu i navodno želi da pomogne? "Oni Rusiju uglavnom posmatraju kao tranzitnu zemlju, jer ovdje nema nikakve pomoći za izbjeglice", kaže Ganuškina.

Osim toga izbjeglička djeca imaju problema da budu prihvaćena u ruske škole. "Ako dobijete privremeni azil, smijete raditi. Ali poslodavci to ne znaju i ne zapošljavaju izbjeglice", dodaje Ganuškina. Osim toga njima se više isplati da zaposle ilegalne emigrante.

Domovina sirijskih Čerkeza

Manje je poznato da u Siriji živi više od 100.000 Čerkeza. Njihovi su preci u 19. stoljeću nakon Kavkazkog rata napustili Rusko carstvo i naselili se u Siriji. 2012. godine na inicijativu tadašnjeg senatora sjevernog Kavkaza Alberta Kašarova raspravljano je o njihovom eventualnom povratku. "Zapravo ne radi se o povratku već o spašavanju tih ljudi", izjavio je tada sada već umrli Kašarov. Sporno je bilo gdje smjestiti te ljude. Ideja o podizanju izbjegličkih naselja nije naišla na podršku. No, Kašarovom smrću ova tema je konačno stavljena ad acta.

Russland Menschenrechtlerin Swetlana Gannuschkina
Svetlana GanuškinaFoto: DW/Y. Vishnevetskaja

Početkom septembra za riječ se za radio stanicu "Eho Moskve" javio Maksim Ševčenko, član Vijeća za ljudska prava. "Danska i Norveška primaju sirijske Čerkeze. Tamo ih je stiglo više nego u Rusiju, gdje nisu prihvaćeni", rekao je Ševčenko. On važeće kvote vidi kao "sramotu za Rusiju". U posljednje tri godine se samo 1.500 sirijskih Čerkeza doselilo u Rusiju. Pomažu ih organizacije civilnog društva, rođaci i humanitarci. Sve druge izbjeglice iz Sirije, koje se nalaze u Rusiji, upućene su na pomoć organizacija za ljudska prava, koje ih često moraju braniti od vlasti. Jer vlasti te ljude žele da vrate u Siriji, gdje je u toku brutalni rat i gdje žari i pali "Islamska država". "Prije nekoliko dana nam je uz pomoć UNHCR-a uspjelo da anuliramo odluku vlasti u ruskoj republici Dagestan da vrati dvije sirijske izbjeglice", zaključila je Svetlana Ganušina.