1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

Moskva mami Srbiju milijardama

Srbija želi da sa svima ostane prijatelj, ali i Rusija i EU zahtjevaju da se odluči. Rusija nudi milijarde dolara... Ovo je jedna od tema kojima se ovog ponedjeljka (4.8.) bavi štampa na njemačkom jeziku.

„Rusija upozorava Srbiju da se ne priključi Evropskoj uniji i Sjedinjenim Državama i uvede sankcije Moskvi. Jer, u tom slučaju će zemlja izgubiti svoj ‚nacionalni identitet, suverenitet i ekonomske interese‘, kazao je ruski političar koji se bavi investicijama u insotranstvu, Konstantin Kosačov za beogradski dnevnik Politiku“, prenosi austrijski list Prese.

List pominje kako Srbija ima tradicionalno tijesne veze s Rusijom, ali i da premijer Vučić, kako je barem u junu ove godine rekao, želi da koliko je god moguće brže zemlju uvede u Evropsku uniju. „No, na tom putu postoji prepreka za koju Srbija do sada nije bila spremna a to je – priznanje Kosova“, piše Prese.

Pet milijardi da ostane uz Rusiju

„Kosačov je u intervjuu beogradskom listu jasno stavio do znanja da Srbija može da računa sa direktnim investicijama u visini od pet milijardi dolara i otvaranjem ruskog tržišta za poljoprivredne proizvode iz Srbije ukoliko ostane uz Rusiju. On je iskoristio priliku i da podsjeti Srbiju kako Rusija promoviše Srbiju preko velikih projekata kao što je gasovod ‚Južni tok‘. A sa ovim gasovodom Rusija želi da zaobiđe Ukrajinu kao tranzitnu zemlju“, piše Prese.

Aleksandar Vučić

Na EU gleda, na Rusiju pogledava...

„Srbija je s druge strane pod pritiskom Brisela da se priključi sankcijama Zapada što zemlja odbija zbog svojih, kako uvijek naglašava, istorijskih veza s Rusijom. A uprkos zabrinutosti EU, Vučić je u junu u Moskvi potpisao sporazum s Rusijom o izgradnji ‚Južnog toka‘. Za oktobar je planirana posjeta Srbiji ruskog predsjednika Vladimira Putina. Povod je 70. godišnjica od kako su Crvena armija i Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije oslobodile Beograd“, piše Prese i s pogledom na konflikt Rusije i EU zaključuje tekst nedavnom izjavom predsjednika Srbije Tomsilava Nikolića: „Ako se priklonimo jednoj od dvije strane, jednog ćemo prijatelja svakako izgubiti.“

"Dželat iz Varšave" posthumno pred sudom

Gedenken an Warschauer Aufstand vor 70 Jahren

Varšava stoji u minuti ćutanja za žrtve Varšavskog geta... - 1. avgust 2014.

List Kelner štat ancajger u tekstu "Ubica kao gradonačelnik" piše o događajima u Varšavskom getu za vrijeme Drugog svjetskog rata, gdje je Hajnc Rajnefart, tzv. ‚Dželat iz Varšave“ za tri dana pustio da se ubije 55.000 ljudi. A kasnije je u njemačkoj pokrajini Šlezvig-Holštajn radio kao poslanik u parlamentu. No, za svoja nedjela će, kako piše list iz Kelna odgovarati posthumno. „Čak i kao unuci sanjamo da nas progone SS-ovci. Mnogi imaju ovu traumu u Voli, distriktu na sjeveru Varšave gdje je osnovan Varšavski geto i gdje je ubijeno preko 300.000 Jevreja. 1944. su za samo tri dana u nezamislivom pokolju poubijali oko 50.000 ljudi.“

List piše i kako će Hana Novak-Radziejovksa, mlada direktorka dijela Muzeja Grada Varšave u Voli za nekoliko dana da otvori izložbu o Hajncu Rajnefartu – ‚Dželatu iz Varšave‘.

„Nakon rata ovaj nekadašnji general pukovnik SS divizije bio je gradonačelnik Vesterlanda na ostrvu Zilt (Sylt). Kasnije je bio poslanik u parlamentu a na kraju se bavio advokaturom. Istraga protiv njega je obustavljena bez podizanja tužbe. Umro je kao respektabilan i poštovan građanin grada Vesterland u maju 1979. godine na ostrvu Zilt.

SS-General Heinz Reinefarth

Hajnc Rajnefart

Ratni zločinac kao poslanik u parlamentu

Kelnski dnevnik napominje kako je otvaranje izložbe u Voli o „Dželatu iz Varšave“ nevjerovatno važno i napominje da je u parlamentu njemačke pokrajine Šlezvig-Holštajn 10. jula ove godine izraženo „najdublje saučešće“ i žaljenje da je „jedan ratni zločinac mogao da bude poslanik u parlamentu“ te pokrajine.

„Skoro da nema fotografija koije su urađene te ‚crne subote‘. A te ‚crne subote, avgusta 1944, bilo je toliko vruće da je Rajnefart naredio da se leševi stave na gomilu i spale. Smrad koji se širio od leševa je bio nesnosan. ‚Tako da od žrtava nije ostalo ni traga. Samo pepeo. Tone pepela.‘ Novak-Radziejovska kaže kako Rajnefarta žele posthumno da privedu pred sud, a primjer za to je proces ‚Ajhman u Jerusalimu‘, kako je to opisala Hana Arent.“

Direktorka muzeja u Varšavi kaže da je sigurno to da su krivci mrtvi, ali je dobro da se posthumno i zbog njemačke vjerdostojnosti činjenično dokaže da je Hajnc Rajnefart bio ‚Dželat iz Varšave‘“.