1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Moskovski pregovori o miru u Siriji

Vlada u Moskvi je pozvala predstavnike sirijske vlade i opozicije na pregovore o miru. Protivnici sirijskog predsjednika Asada strahuju da bi on mogao da iskoristi jačanje IS-a za ostanak na vlasti.

Učestvovati ili ne? Već danima traju razgovori predstavnika sirijske opozicije o tome da li da prihvate rusku ponudu za pregovore sa vladom predsjednika Bašara el Asada. Oni se pitaju da li Rusija, koja je od početka rata u Siriji bila na strani režima, sada može da preuzme ulogu posrednika?

Za opoziciju nije upitan samo kredibilitet posrednika. Rusija na pregovore nije pozvala različite opozicione grupacije, nego samo izabrane pojedince koji praktično nemaju reprezentativan karakter i ne govore u ime svih.

Pritisak Moskve

Rat u Siriji odnosi sve više života

Rat u Siriji odnosi sve više života

Oni se istovremeno protive načinu na koji je Moskva pokušala da privoli opozicionare na dolazak. "Oni koji se odluče da ne prihvate poziv, ostaće isključeni iz daljeg toka pregovora", izjavio je ruski ambasador pri UN-u Vitalij Čurkin.

To nije doprinijelo tome da se opozicija ohrabri da učestvuje na razgovorima. "Neki opozicionari su zabrinuti zbog procesa kojeg pokreće Rusija, koja inače podržava Asada oružjem i ekspertizom, a koja istovremeno sama bira koga će pozvati na razgovore, a koga neće", kaže Reza Afshar. Ovaj bivši britanski diplomata je trenutno savjetnik nekih sirijskih opozicionara.

Zahtjev za prelaznom vladom

Opozicija, osim toga, zahtijeva da se mora pregovarati i o ostavci predsjednika Asada. "Ako nema uslova da se postignu politički ciljevi, a to su ostavka Asada i uspostava prelazne vlade, onda ne vidimo razlog zašto da putujemo u Moskvu", kaže Murhaf Jouejati, jedan od predstavnika Koalicije sirijskih opozicionih snaga.

Asad u posjeti svojim trupama

Asad u posjeti svojim trupama

Moskva nije spremna da pristane na preduslove. Ona se zalaže da se razgovara o svim temama koje se tiču obiju strana. Ne bi trebalo da se odbaci nijedna tema.

Opozicionarima nisu dovoljne takve garancije. Oni strahuju da bi pregovori koji bi počeli bez određenih preduslova predstavljali legitimaciju Asadove političke uloge. "Ukoliko bi se otišlo u Moskvu dok Asad u zatvoru drži hiljade civila i demonstranata, a po gradovima sije smrt, onda bi to predstavljao posljednji metak u čelo cijele Sirije", tvrdi Nasr al-Hariri, jedan od glasnogovornika sirijskih opozicionara.

Dijalog sa Hezbolahom

S druge strane, Asadova vlada već mjesecima stoji u bliskom kontaktu sa vladom u Moskvi. Protekle jeseni su u Rusiju putovale visoke delegacije vlade u Damasku kako bi se razgovaralo o stanju u Siriji. One su od Rusije tražile kredit od tri milijarde dolara, što je odbijeno. Analitičari navode da je jedan od razloga za to taj što se Rusija i sama nalazi u finansijskom škripcu zbog krize u Ukrajini i pada cijena nafte. Drugi razlog je što se na taj način povećao pritisak na vladu Sirije.

Do čega je Rusiji stalo pojasnio je zamjenik ruskog šefa diplomatije Mihail Bogdanov tokom posjete Damasku sredinom decembra protekle godine: "Naš najvažniji cilj je borba protiv terorizma." On je očito mislio na terorističku organizaciju "Islamska država". Bogdanov je uoči dolaska u Damask posjetio Bejrut u Libanu. Sudeći prema izvještajima medija tamo se sastao sa šefom Hezbolaha Hasanom Nasralahom. Hezbolah je u Siriju poslao hiljade boraca koji podržavaju Asada, a istovremeno je saveznik Irana. Iran se u Moskvi, a sve više i u Vašingtonu, posmatra kao jedan od najvažniih partnera u borbi protiv "Islamske države".

Sahrana jednog iranskog generala koji je poginuo u Siriji zajedno sa pripadnicima libanskog Hezbolaha (Bejrut, 19.1.2015.)

Sahrana jednog iranskog generala koji je poginuo u Siriji zajedno sa pripadnicima libanskog Hezbolaha (Bejrut, 19.1.2015.)

Kratko nakon susreta Bodganova i Nasralaha, generalni sekretar Hezbolaha Naim Kasim je izjavio: "Svako mora da bude spreman na bolne kompromise kako bi se došlo do rješenja za krizu u Siriji."

Asadova računica

Kerry već dugo ne govori o ostavci Asada

Kerry već dugo ne govori o ostavci Asada

I SAD predaju sve veći značaj borbi protiv terorizma. Dok su na početku kategorično tražile ostavku Asada, čini se da su svoje ciljeve prilagodile sadašnjem stanju. Tako je američki šef diplomatije John Kerry sredinom januara izjavio kako se predsjednik Asad mora založiti za interese Sirijaca umjesto da se bori protiv najvećeg dijela njih. Haotično stanje u Siriji u tu zemlju privlači sve više stranih boraca čiji je cilj rušenje režima.

Sirijskoj opoziciji je jedno palo u oči: Kerry više nije govorio o ostavci Asada. Zbog toga opozicionari i strahuju da bi pregovori u Moskvi samo održali Asada na vlasti. Tako bi upalila strategija koju slijedi predsjednik Sirije. Njega bi na vlasti mogle održati Rusija, SAD i Iran, kako bi svi zajedno protjerali teroriste, od kojih je neke sam Asad prije četiri godine oslobodio iz zatvora.

Preporuka redakcije