1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

Moralna instanca - Centralni savjet židova u Njemačkoj

Kada se u Njemačkoj raspravlja o antisemitizmu s posebnom se pažnjom sluša mišljenje članova Centralnog savjeta židova u Njemačkoj. On nema formalnu moć ali ima velik utjecaj.

Policijska patrola štiti sinagogu u Essenu

Što je danas "normalnost" za židove u Njemačkoj? - Policijska patrola štiti sinagogu u Essenu

Paul Spiegel, raniji predsjednik Centralnog savjeta židova u Njemačkoj, prilikom posjete memorijalnom centru Yad Vashem u Jeruzalemu 31. januara 2005. godine

Paul Spiegel, raniji predsjednik Centralnog savjeta židova u Njemačkoj, prilikom posjete memorijalnom centru Yad Vashem u Jeruzalemu 31. januara 2005. godine

Kada je 19. jula 1950. godine u Frankfurtu osnovan Centralni savjet židova u Njemačkoj, malo je bilo onih koji su vjerovali u obnovu židovskih zajednica u zemlji holokausta. U to vrijeme je Centralni savjet imao vrlo jasnu zadaću, objasnio je u jednom interviewu Paul Spiegel, raniji, u međuvremenu preminuli predsjednik Centralnog savjeta: "Osnovna ideja pri organiziranju Centralnog savjeta židova u Njemačkoj je bila da se organizira iseljenje židova iz Njemačke."

Bilo je to vrijeme osnivanja države Izrael i nada cionisičkog pokreta je bila da će se većina židova prije ili kasnije doći tamo živjeti. Realnost je u Njemačkoj bila, međutim, drugačija: pokazalo se da sve veći broj židova koji su preživjeli holokaust ipak želi ostati u zemlji i obnoviti židovske zajednice.

Ignatz Bubis je sve do svoje smrti 13. augusta 1999. godine važio za moralnu instancu u njemačkom javnom životu

Ignatz Bubis je sve do svoje smrti 13. augusta 1999. godine važio za moralnu instancu u njemačkom javnom životu

Snaga riječi

Centralni savjet židova u Njemačkoj je javna ustanova sa sjedištem u Berlinu koja kao krovna organizacija okuplja 107 židovskih zajednica iz čitave zemlje sa ukupno 104.000 članova. Važno je pritom napomenuti da se radi o političkoj a ne vjerskoj organizaciji.

Njen velik utjecaj nije institucionalne već moralne prirode. Jedan od temeljnih stupova posljeratne Njemačke je jasno i nedvosmisleno preuzimanje odgovornosti za holokaust te bezuvjetno distanciranje od fašističke ideologije.

Danas se Centralni savjet u javnosti percipira kao glasogovornik njemačkih židova i s pažnjom se registrira kada primjerice sadašnji potpredsjednik Dieter Grauman javno kaže: "Ja sam protiv toga da bespotrebno dižemo alarm. Potrebno je istaći da židovi u Njemačkoj žive već preko 1000 godina i nikada nisu tu sigurnije, slobodnije i bolje živjeli nego danas. To je važno uvijek isticati."

Dieter Graumann - Židovi nikada nisu sigurnije, slobodnije i bolje živjeli u Njemačkoj nego danas.

Dieter Graumann - "Židovi nikada nisu sigurnije, slobodnije i bolje živjeli u Njemačkoj nego danas."

Bubis: "Njemački građanin židovskog porijekla."

Nezaboravna je i reakcija ranijeg predsjednika Savjeta Ignaza Bubisa koji 1995. godine, odgovarajući na izjavu tadašnjeg izraelskog predsjednika Ezera Weizmanna u govoru u Bundestagu da ne razumije kako židovi danas mogu živjeti u Njemačkoj te da bi bolje bilo da se odsele u Izrael rekao: "Za mene je normalnost da danas židovi ponovo žele živjeti u Njemačkoj i vjeruju da je to moguće. Da se židovi u Njemačkoj politički i društveno angažiraju - to je za mene normalnost."

Otuda veliku pažnju izazivaju i česta upozorenja Centralnog savjeta židova na pojave antisemitizma: "Nema nekog novog antisemitizma. On se ponekad preruši, ali je to stari antisemitizam sa starim mehanizmima. I on je i danas prisutan u Njemačkoj. Tome nema kraja, mi moramo na to obratiti pažnju i nažalost još uvijek imamo razloga za uznemirenost."

Audio i video zapisi na tu temu