1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Moraš reći "da" ili ću te ubiti!

Njemačko ministarstvo za obitelj je prvi put predočilo rezultate znanstvenog istraživanja o prisilnim brakovima u Njemačkoj. Studija se zasniva na pouzdanim podacima dobijenim od savjetovališta.

default

U 2008. godini u Njemačkoj je registrirano više od 3.400prisilnih brakova

Do sada je bilo malo znanstveno utemeljenih saznanja o ovom problemu, stoga je ministarstvo za obitelj i socijalnu skrb naručilo istraživanje na temu prisilih brakova, koje se temelji na podacima iz raznih institucija za savjetovanje. Ona je predstavljena u srijedu (9.10.) u Berlinu i iz nje proizlazi da je kod njih u 2008. godini registrirano 3.443 slučaja prisilnih brakova. "Prisilni brakovi u Njemačkoj su kazneno djelo, ali stvarnost je puno složenija nego zakoni na papiru", rekla je ministrica za obitelj Kristina Schröder. U sklopu studije su obrađeni podaci 830 savjetovališta iz cijele Njemačke, ali pritom mora biti jasno, naglasila je ministrica Schröder, da tamo dolaze "samo hrabri". Jer onaj tko se usprotivi prisilnom braku riskira izolaciju od vlastite obitelji. To je razlog što su prave brojke, koje uključuju i one žrtve do kojih se ne može doći jer su u strahu, puno više i nitko ih sa sigurnošću ne može procijeniti.

Njemačka putovnica nije nikakva zaštita

Većina žrtava ima migracijsku pozadinu: 23 posto ih je rođeno u Turskoj, osam posto u Srbiji, Crnoj Gori ili na Kosovu, po šest posto u Afganistanu i Iraku, pet posto u Siriji, tri posto u Maroku i po dva posto u Albaniji, Libanonu i Pakistanu. 32 posto onih koje se sililo na brak protiv njihove volje rođeno je u Njemačkoj, a 44 posto ima njemačko državljanstvo. Njemačka putovnica i dugogodišnji boravak u Njemačkoj, međutim, kako pokazuje predstavljena studija, nisu nikakva zaštita od arhaičnih struktura vlastite obitelji.

Wochenrückblick Kalenderwoche 2011 45 Deutschland Zwangsverheiratung

Većina žrtava ima migracijsku pozadinu

Prema navodima žrtava, više od 83 posto roditelja koji primoravaju svoju djecu u prisilni brak su muslimani. Gotovo trećina osoba koje su prisilno vjenčane ili pokušale biti prisilno vjenčane imaju 17 i manje godina, a 40 posto između 18 i 21 godinu.

Teško krštenja ljudskih prava

Ministrica Schröder je poručila muslimanima u Njemačkoj: "Trebali bismo se manje svađati oko toga je li islam dio problema, a više se pitati može li on biti dio rješenja ovoga problema". Vladina povjerenica za integraciju Maria Böhmer smatra da bi se u traženje rješenja trebali uključiti i zemlje porijekla osoba koje su njime pogođene. Ona je ukazala da već postoje kontakti s turskom ministricom obitelji.

Böhmer je okarakterizirala prisilni brak kao teško kršenje ljudskih prava. Uputila je također da uz prisilni brak ide prekid školovanja ili izobrazbe, pa je apelirala da se područje školstva i obrazovanja jače senzibilizira za ovu temu. O njoj se, traži Böhmer, mora govoriti u nastavi, a morala bi naći mjesto i u izobrazbi nastavnika. Prema rezultatima istraživanja, dvije trećine škola potpuno ravnodušno gleda na ovaj problem.

Zwangsheirat - gebundene Hände

Teško kršenje ljudskih prava

Jezik je ključ

Posebno se mlade migrantice s lošim znanjem njemačkog obraćaju savjetovalištima za pomoć, tek na poticaj trećih osoba. Jezik je stoga, rečeno je, "ključ za samouvjereni, slobodni životni put, neovisan o roditeljima". Povjerenica za integraciju Böhmer u rezultatima studije o prisilnim brakovima vidi potvrdu ispravnosti odluke Bundestaga da prisilni brak zakonski definira kao kazneno djelo i produži na deset godina rok za vraćanje migranata koji su dovedeni u Njemačku prisilno, da bi tu bili vjenčani.

Dvije trećine žrtava prisilnih brakova su tijekom svog odrastanja bile izložene nasilju. Povezanost obiteljskog nasilja i prisilnog braka je ministrica Schröder ocijenila alarmatnom.

Oporba pak zamjera vladi da su sve mjere koje poduzima protiv problema prisilnih brakova čista simbolika i da se žrtvama ne može pomoći samo smjernicama za škole, online-savjetovalištem i sos-telefonom koji će biti aktiviran tek krajem iduće godine.

Autorice: S. Ripperger/ D. Dragojević

Odg. urednica: Zorica Ilić