1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

Moldavija između 'reketa' i privrednog oporavka

Moldavija važi za najsiromašniju evropsku državu. Nekada su je nazivali žitnicom Sovjetskog saveza. Nakon proglašenja nezavisnosti je zabiježen kratki privredni uspon, ali zatim zapada u recesiju, kojoj se nazire kraj.

Kišinau je glavni grad Moldavije

Kišinau je glavni grad Moldavije

Pijaca u Kišinau. Na štandovima su krompir i mrkve, brda paprika raznih veličina i boja se mogu namirisati izdaleka. Cijene povrća su niske, od 20 do 70 centi po kilogramu, ali uprkos tome seljaci moraju da različitim rabatima privuku mušterije iz grada. Građani bivše sovjetske republike Moldavije su i zvanično najsiromašniji u Evropi. Potvrđuje to i profesor ekonomije, Vaeceslav Ionita.

"Za život ovdje je potrebno najmanje 130 eura mjesečno. Prosječna plata iznosi 175 eura. Učitelji imaju platu od 35 eura, ja kao gostujući profesor na univerzitetu zarađujem 65. Na mom privatnom poslu zaradim 1500 eura, ali sam tu odista izuzetak."

Dijaspora motor privrednog razvoja

Ionita je jedan od vodećih ekonomista Moldavije. Od svojih studenata uglavnom čuje kako imaju namjeru da završe fakultet i isele u inostranstvo. Od ukupno 4 miliona Moldavaca trećina ih je nezaposlena. Zvanično je ovu državu u proteklih deset godina napustilo 600.000 građana. Gastarbajteri su u prvoj polovini ove godine kućama poslali skoro 685 miliona eura. To je, kaže Ionita, pokrenulo i privredu.

"Moldavija je jedina država na svijetu u kojoj transfer novca iz inostranstva ima vrijednost od 35 odsto od ukupnog društvenog proizvoda. Suma koja stiže iz inostranstva je veća nego sve plate u državi zajedno, ona je veća čak i od državnog budžeta, ili ukupne vrijednosti izvoza ove zemlje."

Karte Terra Incognita Rumänien Moldovita

Moldavija je 'ukliještena' između Rumunije i Ukrajine

Korupcija i reketiranje u režiji države

Privredna propast Moldavije je počela nakon rata s otcijepljenom pokrajinom Transnistrijom, 1992. godine. Stanje je dodatno pogoršala loša privatizacija, trgovinski sporovi s Rusijom, propadanje sektora poljoprivrede. Najveću prepreku privrednom oporavku čine korupcija, kriminal i plaćanje reketa u šta su umiješani krugovi oko predsjednika Vladimira Voronina, kaže Ionita.

Od kako je članica EU postala i Rumunija, koju Moldavci vide kao tradicionalnog prijatelja, Brisel popravlja svoje odnose s vladom u Kišinau. Vrši se pritisak na vladu predsjednika Voronina da sprovede reforme, otvoreno je tržište za moldavsko vino, šećer i žitarice. Ipak, glavno tržište za ovu zemlju je ipak ono u Rusiji. Put Moldavije iz siromaštva još uvijek vodi preko Moskve.