Moj Kurban-bajram u dijaspori

Muhamed Prelić, porijeklom iz Visokog, hodočašće u Meku, što je jedan od pet stubova islama, obavio je 1988. godine. "Vjerujte, ali kao da je bilo jučer. Sjećanja ne blijede ni danas", kaže Prelić koji je u Njemačku došao 1969. godine. "Obred hadža vam ne mogu opisati. To se samo može doživjeti. Svaki put kada odem u Mekku i vidim Kjabu, osjećaj je neopisiv. Zbog toga savjetujem svima koji planiraju hodočašće u Meku, da to urade što prije".

Prelić od 1988. godine, svake godine odlazi u Meku gdje obavlja umru, obred poznatiji kao malo hodočašće. Naime, umra je obred posjete ili hodočašća Svetom hramu u Meki, a zove se i mali hadž. Inače, za razliku od hadža, koji se obavlja isključivo u danima Kurban-bajrama, umru je moguće obaviti bilo kada u toku godine.

Prelić je i danas, tradicionalno, nakon vjerskog obreda u džamiji, bajram-namaza, sa prijateljima popio kafu, a onda sa porodicom zajedno doručkovao. U toku dana će primati goste, ali i obilaziti rodbinu i prijatelje. "Prije su Bajrami bili doživljaj, a danas je sve postalo forma jer nema obreda klanja kurbana, porodice su se razišle. Kada kažem na obred klanja kurbana, ovdje u Njemačkoj je to dosta ograničeno, tako da je sasvim drugi osjećaj kada si u Bosni", kaže Prelić.

Klanje kurbana po strogim pravilima

Upravao za oko četiri miliona muslimana u Njemačkoj tu počinju problemi. Naime, klanje životinja bez prethodnog ošamućivanja u Njemačkoj je zabranjeno. I takva životinja se po njemačkom zakonu mora klati na za to predviđenim mjestima. Njemačka policija, sanitarna inspekcija i veterinarska služba u posljednjih nekoliko godina usko sarađuju u sprečavanju klanja životinja u vjerske svrhe bez ispunjavanja propisanih uslova. Onaj ko vrši klanje bez dozvole, može očekivati novčanu kaznu u iznosu i do 25.000 eura.

Zbog strogih zakonskih pravila, mnogi se odlučuju za opciju uplate kurbana kod neke od institucija ili humanitarnih organizacija koja će to obaviti po vjerskim propisima. Jedan od onih koji se odlučuje za opciju uplate krubana je i Hasib Šahović.

Ovaj Sarajlija, koji u Njemačkoj živi i radi od 1989. godine, ne krije da mu nedostaje obred klanja kurbana. Ipak, on ističe da se zakoni ove zemlje moraju poštovati i da je vjernicima ostavljena mogućnost da i na druge načine izvrše svoje obaveze. "Bajrami se u Njemačkoj i dalje isto slave. Doduše, nekada smo to obavljali u manjim prostorijama i tada je bilo manje vjernika. Sada je razlika, tako da kažem, u masi. Sada je više vjernika u džamijama, a to se, po mom mišljenju, promijenilo nakon rata u BiH. Od tada su muslimanski vjerski objekti u Njemačkoj, ovdje mislim na vjerske objekte muslimana iz BiH, popunjeniji i dosta veći. Nakon rata su Bošnjaci kupili dosta objekata, tako da više ne plaćaju kirije".

Darivanje siromašnih

Prema vjerskim propisima Kurban-bajram traje četiri dana. Ta četiri dana će hadžija Dževad Hamzić, porijeklom iz Janje, provesti sa rodbinom i prijateljima. Hamzić je u Njemačkoj od 1971. godine i bajrame uglavnom slavi u Njemačkoj. "Svake dvije ili tri godine ipak odem u Bosnu. Onda tamo obavim obred klanja kurbana i proslavim naš najveći praznik sa rodbinom i komšijama", kaže Hamzić. Jedan od pet stubova islama, hadž, Hamzić je obavio 2006. godine. "Osjećaj je neopisiv. Tamo se mora otići. Nemam riječi da opišem taj osjećaji koji čovjek ima kada obavlja hadž".

Simbolika Kurban-bajrama je i socijalni aspekt. Tada se posebna briga vodi o siromašnima. Upravo zbog toga je u bajramskoj hutbi reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH Husein ef. Kavazović rekao da mnogi umiru od gladi ili žeđi, ili žive u krajnjoj bijedi i siromaštvu. „Svjedočimo nestanku morala, porastu sebičnosti. Elitističke grupe upravljaju svijetom, a to se modernim jezikom zove upravljanje krizama. Gdje nema ljubavi nema ni dobra, jer onaj ko čini drugom dobro s ljubavlju ne očekuje nagradu, ljubav mu je nagrada", rekao je reis.

Ljubavi uz ovogodišnji Kurban-bajram nije nedostajalo 90-godišnjoj Haniji porijeklom iz Prijedora. Ona je rano jutros došla pred džamiju u Kelnu gdje svake godine moli za milost. "Lijepo je za bajram. Ljudi daju novac, ali se malo osjeća i kriza. Nekada sam dobijala više novca", žali se Hanija. Ipak, ne krije da joj je lijepo što je ljudi ne zaobilaze, kako kaže "tek tako". "Koliko god da dali, valjda će ih stići nagrada za to", kaže Hajrija.

Praksa klanja kurbana veže se za božijeg poslanika Ibrahima, kojem je Bog poslao crnog ovna kao zamjenu za njegovog sina Ismaila kojeg je iz poslušnosti Allahu trebao žrtvovati.