Moguć skori kraj supervizije u Brčkom

DW: Svi govore da se Brčko ekonomski razvilo bolje nego ostali dijelovi BiH. Da li se vi slažete s takvim ocjenama?

GREGORIAN: Da, složio bih se sa time i postoje brojni razlozi zašto je to tako. To je posebno impresivno ako se prisjetimo kakvi su bili uslovi u Brčkom odmah nakon rata. Samo u tom pogledu, razvoj je veoma impresivan. Pored toga, ono što Brčko čini drugačijim od drugih mjesta je između ostalog i to kako smo riješili privatizaciju. Privatizacija javnih preduzeća je skoro potpuno završena. Ostala su tek tri mala trgovinska preduzeća.

Privatizacija je bila drugačija ne samo zato što je bila brza nego i zbog toga što je zakonski okvir bio takav da su strani investitori motivisani da investiraju jer su dobijali jasan većinski udio u vlasništvu. Kriterijumi pri izboru su bili koliko će investirati i koliko će ljudi zaposliti. I to je veoma uspješan model. Radi se o više stotina miliona dolara i preko 1.600 novih radnih mjesta koji su kreirani privatizacijom, dok je ustaljeno da privatizacija donosi ogroman gubitak radnih mjesta.

DW: Pitanje s tim u vezi je u stvari koliko je tome doprinjela činjenica da je Brčko pod međunarodnim protektoratom, čime je na neki način bilo pošteđeno političkih uticaja iz Banjaluke i Sarajeva, ili bi se razvoj desio sam od sebe?

GREGORIAN: I jedno i drugo. Prije svega, Brčko ima važnu prirodnu poziciju u smislu komunikacija. Nalazi se na rijeci Savi, na čvorištu je istočno-zapadne i sjeverno-južne komunikacije, tu je i internacionalna luka na rijeci Savi koja će postepeno biti sve više pogodna za navigaciju, a tu su željeznica i most, i tako dalje, to su sve opšte prednosti.

Ali politički i pravno, Brčko je imalo novi početak kroz odvojenu multietničku administraciju, koja je u početku bila imenovana. Izbora nije bilo do 2004. godine. Zbog svega toga smo uspjeli razviti korporativni identitet, ako to tako mogu nazvati, za Distrikt, i atmosferu da su ljudi bili oslobođeni političkih uticaja skoro osam godina. To je Brčkom dalo novi početak. A naravno tu su još i vlastiti sudovi i vlastiti pravni sistem, dakle multietnički pravni sistem koji je bio uzor za reformu pravosuđa u ostatku zemlje. Naravno, pravni sistem u Brčkom funkcioniše jako dobro. Svi ti faktori su doveli do boljeg poslovnog ambijenta koji se postepeno samostalno dalje razvija.

DW: Pomenuli ste da je Brčko bilo pošteđeno političkih uticaja. Da li se iz toga što je urađeno u Brčkom može izvući nekakva poruka za ostatak zemlje?

GREGORIAN: Mi svakako mislimo da može. U toliko različitih načina je Brčko bilo i danas je model za ostatak BiH kako možete imati jednu istinsku multietničku administraciju. To naravno ne znači integracija i asimilacija. Ljudi ovdje žive komotno jedni pored drugih. Da, ima i pritužbi. Ipak je ovo još uvijek postratno okruženje. Još uvijek ima stvari koje se mogu raditi mnogo bolje, vlasti bi mogle biti još odgovornije, mi bismo mogli obaviti mnogo bolji posao u iskorijenjivanju korupcije, i tako dalje. Ali kada se to uporedi sa ostatkom zemlje, načinjen je ogroman napredak. Mi mislimo da je u Brčkom od ekonomije, obrazovanja, pravnog sistema, sve bilo model za koji se nadamo da će drugi oponašati. Ovo je mala zajednica, ljudi se poznaju čitav život, rade zajedno i sve je to doprinjelo da Distrikt uspije.

DW: Ali i i drugi su živjeli zajedno u drugim dijelovima Bosne, radili i prije rata, kao, recimo u Mostaru, pa su imali velike probleme u integraciji nakon rata. Takvih primjera ima mnogo. Zašto to ovdje funkcioniše a tamo ne? Je li razlog supervizija koja može da nametne mjere ako nešto ne funkcioniše?

GREGORIAN: Kao što sam vam već rekao, do 2004. godine nije bilo izbora, a vlasti su bile imenovane od strane supervizora. To praktično znači da se uticaji nacionalističkih partija u ostatku zemlje, koje pokušavaju ostvariti ratne ciljeve političkim sredstvima, ovdje nisu ispoljili. Ostali smo pošteđeni toga.

Drugo, u Brčkom smo proces povratka okončali prije mnogo godina, a mnoga izbjegla lica su odlučila da se dosele ovdje. Mi smo to poglavlje davno zatvorili. S obzirom da je to sve završeno, nije bilo otvorenih pitanja, ljudi znaju o čemu se radi, nema nepoznanica, ili nepredvidljivih promjena.

DW: Za mene je bilo iznenađenje danas dok sam razgovarao sa lokalnim Srbima koji kažu „OK, nije baš sve savršeno, ali ovdje smo zadovoljni jer to funkcioniše“. Mene je to pozitivno izenandilo s obzirom da Srbi u BiH osjećaju da su kroz arbitražnu odluku o Brčkom upravo oni najviše oštećeni...

GREGORIAN: I druge dvije grupe osjećaju isto. Svi smatraju da za njihovu grupu ishod nije bio baš pošten. Ali moramo shvatiti da u bosanskom ratu nema pobjednika. Ostali su samo preživjeli. Ono što je Brčko Distrikt uradio je da je dao priliku tim ljudima da ponovo izgrade svoje živote u jednom sigurnom okruženju i da imaju radno mjesto ili barem više radnih mjesta nego u drugim dijelovima zemlje. Mislim da supervizija funkcioniše zato što je efikasna, ali i zato što ljudi generalno gledano mjere koje supervizija donosi smatraju pravednim. Možda im se odluke nisu uvijek svidjele, ali ipak u krajnjoj liniji shvatili su da su fer. Možda je najbolji dokaz za to kako su odluke prihvatane proteklih godina.

Zbog svih tih razloga ljudi prihvataju Distrikt. Istraživanja su pokazala da ljudi koji ovdje žive žele ostati, a ljudi izvan Distrikta bi željeli tu živjeti. Ponavljam, svi na neki način osjećaju da nisu u potpunosti zadovoljni. Ne samo Srbi, nego i svi ostali.

DW: Gradonačelnik Đapo je rekao da postoji opasnost od nacionalnih tenzija kako se primiču izbori zakazani za oktobar. Da li vi dijelite to mišljenje?

GREGORIAN: Mislim da je određeni nivo nacionalnih tenzija gotovo neizbježan. Ali ja računam sa time da će ljudi u Brčkom na kraju preuzeti odgovornost za vlastite poslove. Ljudi ovdje imaju svoje probleme koji nisu isti kao problemi u drugim dijelovima zemlje ili u druga dva entiteta. Ti će razlozi na kraju prevladati. Biće političkih partija koje imaju lokalno prisustvo ovdje koje će pokušati iskoristiti situaciju. Jer ovo je veoma važno geostrateško područje za BiH. Zbog toga je i došlo do potrebe formiranja Distrikta jer se ljudi nisu mogli dogovoriti. Ti ljudi će pokušati pokrenuti nacionalna pitanja. I tokom izbora za predsjednika RS vidjeli smo nešto od toga u Brčkom kada su srpske nacionalističke partije govorile da će Brčko biti vraćeno u RS. Ali to uopšte nije ni pitanje! Brčko nije nikad ni uzeto iz RS. Brčko je u stvari kondominium RS i FBiH, i ima svoju vlastitu administraciju koja njime upravlja. Tako da to uopšte nije pitanje. Postoje stvari za koje sam ja zabrinut da bi mogle dovesti do pokušaja zloupotreba. To su stvari koje su uglavnom simbolične prirode. Naprimjer, ratni spomenici, koji su još u gradu, i to je nešto što brine mnogo ljudi. Takođe, lokacije za buduće vjerske objekte izazivaju određenu zabrinutost. I na neki čudan način su sve te stvari međusobno povezane. Ali postoje i rješenja. Ja sam lično uvijek nastojao da ova pitanja držim van politike i imao sam tihe razgovore sa pojedinim sudionicima tih procesa i nadam se da ćemo doći do prihvatljivih rješenja. Tako da mi jesmo zabrinuti, ali ne bih rekao da smo alarmirani.

DW: Da li ste zadovoljni radom Skupštine? Puno se govori o tome da je potrebno uvesti mehanizme zaštite od preglasavanja.

GREGORIAN: To je ozbiljno pitanje. Tim stvarima mogli bismo se lakše baviti da je Skupština imenovana i kontrolisana od strane supervizije. Ali nakon što je Skupština konstituisana izbornom voljom građana, i uz mogućnost da se supervizija završi u dogledno vrijeme, recimo, u narednih 12 mjeseci, mislim da je to nešto što se treba riještiti prije nego što odem. Ja želim da ljudi u Distriktu budu sigurni da njihova prava onako kako su definisana u Statutu i u Ustavu BiH neće biti ugrožena. U principu, radi se o pitanju povjerenja. Ako se ljudi ne boje da će njihova prava biti ugrožena oni će imati više povjerenja u rad njihove Skupštine. Mislim da se to pitanje mora riješiti do ljeta jer ne želim da ljudi nagađaju o tome kakva će biti rješenja prije nego se održe izbori u oktobru. Pored pitanja zaštite od preglasavanja imamo i druga otvorena pitanja poput specijalne zaštite kulturnog naslijeđa, pitanja jezika, vjere. Rješenja za sva ta pitanja moramo naći vrlo brzo, i to u nekoliko narednih mjeseci. O tome razgovaram sa predstavnicima vlasti, parlamentarcima i vladom. Prošlog februara smo predstavili neke promjene a druga i finalna faza se odnosi na pronalaženje riješenja za lokalnu Skupštinu, tako da ta tijela mogu raditi harmonizovano.

DW: Ovdje se postavlja jedno načelno pitanje protektorata i supervizije. Mnogi u ovoj zemlji kažu da takva rješenja slabe demokratiju jer se nameću odluke nedemokratskim postupcima i smjenjuju ljudi izabrani na demokratski način. Kako pomiriti tu potrebu nadgledanja i nametanja kada to u isto vrijeme šteti demokratskim procesima?

GREGORIAN: U kontekstu Brčkog, ali i u cijeloj BiH, interesantno je koliko toga se zaboravilo u proteklih nekoliko godina. Od strane mnogih su Dejtonski ugovor i njegova implementacija svakodnevno bili ometani, posebno od strane političara iz RS. Situacija se dramatično popravila nakon smrti Miloševića koji je kroz svoje pomagače u BiH zemlju održavao nestabilnom. Nakon njegove smrti, stvari su se dramatično popravile. Isto se može reći i za Tuđmana, a to je donekle tačno i za Izetbegovića nakon njegovog odlaska sa političke scene. Nakon što su ova tri lidera iz rata otišla, pojavio se prostor za umjerenije lidere koji su se počeli potvrđivati u politici. Ali u prvih pet ili šest godina implementacije Dejtona bilo je jako upitno da li se Dejton uopšte može implementirati. Sada je to sve pomalo iza nas. A kada se radi o superviziji, sjetite se samo kako smo počeli ovdje. Mnogo ljudi nije prihvatalo Distrikt. Bilo je mnogo nereda i pokušaja čak da se ubije supervizor i slične stvari! Sada se već nalazimo na samom kraju supervizije. Većina strukturalnih promjena, definisane konačnom arbitražnom odlukom, omogućile su stvaranje efektivne i stabilne administracije. Već su ili ostvarene ili su na putu da budu ostvarene. U stvari, zadnji paket mjera kojim sam se morao baviti, pored Skupštine, o čemu sam vam malo prije govorio, su na državnom nivou. Odnos između Distrikta i države. Vjerovatno će se raditi o nekim tehničkim amandmanima na ustav koji će odražavati konačnu arbitražnu odluku i o donošenju zakona za Brčko Distrikt od strane Parlamentarne skupštine BiH o odnosu između Distrikta i države. Završetkom tih velikih promjena, možemo započeti sa završavanjem supervizije. U narednih nekoliko mjeseci će biti veoma mnogo događaja u tom smjeru. Ja se nadam da ćemo nakon izbora, čim se uvjerim da je u zakonskoj proceduri uspostavljena efikasna vlada, biti u situaciji da iznesemo potrebne preporuke i završimo superviziju. Ali pretpostavka je da će zakon biti usvojen i ustavni amandmani ugrađeni u ustav. A sada stvari izledaju dobro u tom smjeru.

DW: Da li ste zabrinuti da bi neko mogao zloupotrebiti Distrikt zbog Kosova, ili neke druge teme?

GREGORIAN: Jesam. Ali ne brinu me ljudi u Brčkom, nego isti oni ljudi koji su doveli do formiranja Distrikta, koji bi na ovo područje gledali kao na nešto nad čim moraju preuzeti kontrolu kako bi ostvarili svoje ciljeve.

Zasad se čini da je nezavisnost Kosova imala samo ograničen uticaj na Distrikt. Imali smo vrlo malo nedozvoljenih protesta. Policija je stvarno uradila dobar posao, kao i neki politički lideri koji su smirivali situaciju. Očigledno je da je to tema koja je ljudima ovdje jako važna, posebno Srbima. Ali potrebno je ovdje reći nešto generalno. Sva tri konstitutivna naroda u BiH su manjine na Kosovu. I ja ne vidim neku veliku težnju od strane ni jednog bosanskih političara da se prizna nezavisno Kosovo. To uopšte nije ni tema! I zbog toga me jako iznenađuju brojne izjave političara iz RS u tom smjeru, kao što je prijedlog rezolucije iz Partije demokratskog progresa o tome da BiH nikad ne prizna Kosovo. Članovi bh. Predsjedništva, u čijoj je nadležnosti spoljna politika, su rekli da nemaju nikakvog interesa da priznaju Kosovo. Zbog čega onda iznosimo tako jake izjave kada to uopšte nije tema? Ljudi ovdje ne žele takve probleme donositi u svoju sredinu. Brčko je puno toga prošlo i ne treba prolaziti kroz sve to ponovo.

DW: Kako će se riješiti taj konačni status, kako će konačno biti implementirana arbitražna odluka? Da li je to jedino preostalo pitanje?

GREGORIAN: Postoje dva paketa mjera koje još treba uraditi. Jedan je zakon i tehnički amandmani na Ustav BiH. Drugi paket se odnosi na unutrašnje stvari Distrikta, kao na primjer buduće funkcionisanje Skupštine i mehanizmi zaštite od preglasavanja. Sve su to stvari koje su u osnovi jednostavne ali nisu lake. Ovo se može riješiti i rješenja su već nadohvat ruke. A prvi paket se odnosi na odluke državnog Parlamenta. Ja to ne kontorlišem, i nisam u situaciji da bilo šta namećem. Ali u mojim konsultacijama sa političkim liderima nailazim na široku podršku i u pogledu potrebe za tim i mjera koje treba preduzeti. Nadam se da to možemo uraditi.

DW: Znači, ima razloga za optimizam?

GREGORIAN: Ne postoji ni jedan objektivni razlog zašto to ne bi moglo biti obavljeno. Ja ne mogu predvidjeti kakve teme i procesi se mogu pojaviti i uticati na to, ali kada se radi o Brčkom, tu je stvar jasna.

Srpski političari Deklaracijom Srbe u BiH guraju u patnje

DW: Možete li nam prokomentarisati Deklaraciju Narodne skupštine RS? Puno se o tome govori, da li je ona antidejtonska ili nije. Kakvo je vaše mišljenje?

GREGORIAN: Protekle sedmice je zasijedao Savjet za implementaciju mira i tada je jasno rečeno da su pozivi na otcjepljenje neprihvatljivi i protivni Dejtonu. Na isti način su i pozivi za ukidanjem entiteta antidejtonski. Ako bi i bilo nekih promjena unutrašnje strukture BiH, to se mora uraditi kroz Ustav, a to bi zahtijevalo saglasnost sva tri naroda. Ne vidim da se to može ostvariti. Ne vidim dovoljno političke saglasnosti da se ukinu entiteti, niti da se na bilo koji drugi način promijeni struktura.

DW: Znači, možemo reći da je Deklaracija antidejtonska?

GREGORIAN: Naravno. Prema načinu kako ja to vidim, deklaracija koja traži legalno pravo koje ne postoji, je apsolutno protivna Dejtonu.

DW: A nastavak antidejtonskih aktivnosti zahtijeva određen odgovor od strane OHR-a...?

GREGORIAN: Teoretski da. Postoji čitav niz mjera i instrumenata na raspolaganju čitavoj međunarodnoj zajednici, a ne samo OHR-u. Ako je neko toliko nerazuman da srpskom narodu izazove velike patnje u pokušaju da ostvari otcjepljenje, mislim da će biti vrlo ozbiljne posljedice za njih. Mislim da srpski političari zbunjuju ljude jer već dvije godine pričaju o tome i podgrijavaju očekivanja koje se ne mogu ostvariti. Ali ako to pokušaju, to će izazvati ozbiljne probleme ljudima koji žive u ovoj zemlji.

DW: Da li to znači da Deklaracija može biti tolerisana ako se ne provede u djelo?

GREGORIAN: Deklaracija je veoma zabrinjavajuća jer je to jedna u nizu mjera koje su preduzete koje jasno pokazuju da postoji namjera. I iznose se tvrdnje koje izgledaju kao nešto što će se ostvariti. To je potpuno drugačije od onoga kada, naprimjer, Haris Silajdžić poziva na ukidanje RS. Jedna je stvar kada neko tako nešto kaže. Ali kada vi usvojite pravni dokument, to je potpuno druga stvar. A ovdje se desilo upravo to. Imate zaključke Glavnog odbora SNSD-a od 26. januara, a nakon toga i zaključke Parlamenta od 21. februara. To su zvanični dokumenti koji jasno signaliziraju namjeru. Zbog toga smo jako zabrinuti, kao što je to rečeno i na Savjetu za implementaciju mira, da je secesija neprihvatljiva i antidejtonska.