1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Mogu li učenici u BiH dobiti „izvrstan udžbenik“?

Etničko čišćenje, rat, ratni zločin, "naši" i "njihovi" - u brojnim udžbenicima u BiH teško je pronaći lekcije koje će se ovim temama baviti na naučnim osnovama. O tome je bilo riječi na skupu Instituta Georg Eckert.

Aleksandra Krstović: Udžbenici kao materijalni dokazi jezika mržnje

Aleksandra Krstović: Udžbenici kao "materijalni dokazi jezika mržnje"

U organizaciji njemačkog Instituta Georg Eckert u Sarajevu je upriličena radionica „Izvrstan udžbenik“. Učesnici iz BiH i Njemačke razmijenili su iskustva i diskutirali o nedostacima obrazovnih sistema u BiH.

U bh. nastavnim programima historijske činjenice, posebno one iz perioda od 1992. do 1995. godine, predočene su selektivno i(ili) tumačene na različite načine. Pri tome se, ne samo u udžbenicima historije, često koristio uvredljiv sadržaj, odnosno jezik mržnje.

„Onda su došli stranci“, kaže D.B. iz Istočnog Sarajeva, prisjećajući se kako su sporni sadržaji izbačeni iz udžbenika historije. „Sjećam se da su prije nekih deset ili jedanaest godina, kada sam bio prvi razred gimnazije, na čas historije sa profesoricom ušli i neki stranci. Ona nam je rekla da otvorimo udžbenike, što smo i učinili. Oni su potom ispečitali naslove koji su se odnosili na ratna zbivanja od 1991. do 1995. godine. Na pečatima je pisalo 'zabranjen sadržaj'. Mi na to nismo obraćali pažnju jer nama je najbitnije bilo da je knjiga skraćena za nekih četrdesetak stranica“, kaže D.B.

Brisanje jezika mržnje iz školskih udžbenika

Aleksadra Krstović iz OSCE (Organization for Security and Co-operation in Europe) misije u BiH kaže da su prvi postratni udžbenici u BiH bili „materijalni dokazi jezika mržnje, stereotipa i predrasuda prema drugima“. „Početkom 2000. godine međunarodne organizacije su, zajedno sa nadležnima iz obrazovnih institucija, pokušale pronaći način kako da umanje štetu koju proizvodi jezik mržnje i prvo se interveniralo na udžbenicima jer su oni dosezali do svakog učenika u BiH“, kaže Aleksandra Krstović.

Iako su od 2000. godine učinjeni pozitivni pomaci, BiH ni danas nema adekvatan obrazovni sistem. Ovo je, između ostalog, rečeno na radionici „Izvrstan udžbenik“ upriličenoj 13. i 14. oktobra u Katoličkom školskom centru u Sarajevu. Radionicu je organizirao njemački institut za istraživanje međunarodnih udžbenika Georg Eckert. Projekat je proveden u okviru „Pakta stabilnosti za jugoistočnu Evropu“, a sponzorira ga Vlada Savezne Republike Njemačke.

Eckhart Fuchs: „Malo se govori o etničkom čišćenju“

Eckhart Fuchs

Eckhart Fuchs

Eckhart Fuchs kaže da Institut Georg Eckert podržava obrazovne sisteme u regiji, te da kroz različite projekte i analize dolazi i do spoznaja o nedostacima u obrazovnim programima u BiH. „2010. godine Georg Eckert institut počeo je novi projekat u okviru kojeg smo došli do saznanja da se u školskim udžbenicima malo govori o nasilju i etničkom čišćenju. Također, malo se govori o krivcima i odgovornim“, kaže Fuchs.

Razloge selektivnog prikazivanja historijskih činjenica u školskim udžbenicima treba tražiti u različitim nastavnim planovima i programima u kojima dominiraju „vrijednosti nacije“. Na nedostatke obrazovnog sistema u BiH „koji kroz tri različita nastavna plana dijeli djecu u ovoj državi“, ukazao je i profesor Filozofskog fakulteta u Sarajevu Nenad Veličković. On vjeruje da je za ideološki aparat književnost „važniji i glasniji instrument" od historije.

Nenad Veličković: „Nacionalni identiteti se njeguju kao najviša vrijednost“

Nenad Veličković

Nenad Veličković

„Sve što nacija vidi kao element svog određenja, pokriveno je književnošću. Nacija sebe prepoznaje u jeziku, jezik se konzervira u književnosti. Nacija se okuplja oko simbola, a književnost simbole prepoznaje i slavi. Nacija se konstituira na teritoriji za koju književnost osigurava tapije. Nacija se legitimira historijom koju pripovjeda književnost. Nacija živi u mitovima koji žive u književnosti“, kaže Veličković.

Mogu li u ovakvoj BiH učenici dobiti udžbenike čiji sadržaji prvenstveno afirmiraju univerzalne vrijednosti sadržane u Povelji o ljudskim pravima? Profesor Veličković nije optimista jer „aktuelni obrazovni sistemi u BiH nacionalne identitete njeguju kao najvišu vrijednost“. On upozorava da sastavljači nastavnih planova i programa književnost koriste kao sredstvo indoktrinacije, te da je stručnjacima, pedagozima, autorima udžbenika i nastavnicima „važnije zadržati posao u sistemu ideološkog aparata, nego osporiti njegove motive i ponuditi realne alternative“.

Autor: Samir Huseinović, Sarajevo

Odgovorni urednik: Azer Slanjankić