"Moguć zahtjev BiH za mjesto kandidata za članstvo u EU do kraja godine"

Region Zapadnog Balkana je komleksan, pun izazova , ali i mogućnosti. Jadransko jonska inicijativa, koja okuplja osam zemalja: Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Hrvatsku, Grčku, Italiju, Crnu Goru, Sloveniju i Srbiju, zalaže se za strategiju makro regiona kao jedan način da se postignu novi ciljevi evropske teritorijalne kohezije. Zemlje Balkana, sa jedne ili druge strane Jadrana upućene su jedna na drugu, a za zajedničke strateške ciljeve imaju kako regionalnu saradnju tako i evrointegracije, kaže za Dojče vele, Sven Alkalaj, ministar spoljnih poslova BiH: „Benefit ovakvih inicijativa je što se dogovaramo o projektima koji doprinose boljitku svih građana regiona. Kada smo zajedno onda smo jači i prema Evropi i prema drugim institucijama, koje bi trebalo da učestvuju u finansiranju.“

Zamjenik direktora Generalnog direktorijata za proširenje EU, Stefano Sanino, izavio je ovom prilikom da cio region napreduje, i da ako nastavi svoju posvećenost, može da očekuje dobre vijesti do kraja godine. Šef diplomatije BiH, tim povodom za Dojče vele kaže da je BiH već izgubila dosta vremena i da je „prijeko potrebno podnošenje aplikacije za kandidaturu“:

„Ja sam o tome već razgovarao sa poljskim ministrom spoljnih poslova. Poljska od 1. jula preuzima predsjedavanje EU i mislim da će se to dogoditi (podnošenje kandidature BiH prim. aut.) za vrijeme njihovog predsjedavanja. Napravili smo jednu mapu puta i milsim da će to biti snažan iskorak BiH ka EU.“

Jeremić: Produktivna godina za cio Zapadni Balkan

Srbija će 1. juna od Crne Gore preuzeti predsjedavanje Jadransko jonskoj inicijativi. Šef diplomatije Srbije, Vuk Jeremić, za Dojče vele kaže da je jedan od prioriteta srpske spoljne politike upravo regionalna saradnja. On najavljuje dinamične aktivnosti na tom polju u ovoj godini kada Srbija predsjedava trima važnim organizacijama: Centralno evropskom inicijativom, Procesom saradnje u Jugoistočnoj Evropi i Jadransko jonskom inicijativom.

„Regionalna i dobrosusjedska saradnja su jedan od najvažnijih elementa spoljnopolitičke slike celog regiona Zapadnog Balkana. To je jedan od preduslova i procesa evropskih inetegracija, koji je naš zajednički prioritet. Za nas je od velikog značaja to što smo u prilici da budemo na tako prominentnom mjestu, trostrukog predsjedavajućeg. Nadamo se jednoj produktivnoj godini za sve nas zajedno na Zapadnom Balkanu.“

Jeremić je naglasio da je ova godina važna za sve na Zapadnom Balkanu, da se svaka zemlja nalazi u različitoj fazi evrointegracija, a da je za Srbiju sljedeći korak sticanje statusa kandidata.

Povezanost kriminala i političkog establišmenta regionalna boljka?

Kao prioritete predsjedavanja Srbije Jadransko jonskoj inicijativi, šef diplomatije Srbije navodi usvajanje zvanične strategije EU za ovaj region, kao i zajedničku regionalnu borbu protiv organizovanog kriminala. Upitan da prokomentariše izjavu bivšeg crnogorskog premijera, Mila Đukanovića, da Srbija predstavlja „problem u regionu“, Jeremić je u Briselu izjavio da je Srbija mnogo učinila da odnosi na Zapadnom Balkanu budu na najvišem nivou od početka ratova 90-ih.

„Ja se ne slažem sa konstatacijom gospodina Đukanovića da je Srbija najveći problem u regionu i smatram da je veći problem povezanost organizovanog kriminala sa političkim establišmentom“, izjavio je Jeremić. Ovim povodom se oglasio i ministar spoljnih poslova Crne Gore, Milan Roćen, rekavši da sumnja da je Đukanović izajvio tako nešto, ali i dodao:

„Ne znam kakve veze ima odgovor na ovo pitanje sa dovođenjem u vezu organizovanog kriminala i političkog establišmenta. Ni naš region nije imun od toga, i pretpostavljam da je kolega Jeremić govorio o nekim iskustvima iz njegove zemlje.“

Srpski šef diplomatije, na novinarsko pitanje da konkretizuje navode o povezanosti organizovanog kriminala i političkog establišmenta, kratko je odgovorio da organizovani kriminal ne poznaje granice, da smo bili svjedoci istraga i hapšenja u nekoliko zemalja regiona kao i da je jedini efikasan način borbe protiv toga - zajedničke borba u regionu.

Autorka: Marina Maksimović, Brisel

Odg. urednik: Svetozar Savić