1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Komentar

Mogli smo se mirno razići ili Kako je propala Jugoslavija?

Kako je propala Jugoslavija, zašto razvoj YU socijalizma izgleda kao niz kratkih rezova i kolika je odgovornost sistema za krvavi raspad zemlje, govorili su u Zagrebu intelektualci koji su stvarali socijalističku praksu.

default

Učesnici okruglog stola u Zagrebu 2. maja.

Na ta i druga pitanja, na okruglom stolu pod nazivom “Socijalizam u Jugoslaviji, socijalizam danas: Što je dovelo do raspada Jugoslavije” u okviru Subversive film festivala, odgovarali su bivši predsjednik Hrvatske Stjepan Mesić, njegov savjetnik, posljednji šef diplomatije SFRJ Budimir Lončar te akademici Predrag Matvejević i Rastko Močnik. Moderator je bio hrvatski istoričar Tvrtko Jakovina.

S lijeva: Tvrtko Jakovina, Budimir Lončar, Rastko Močnik, Stjepan Mesić, Predrag Matvejević.

Govoreći o ideji socijalizma kroz prizmu Jugoslavije učesnici okruglog stola prisjetili su se nekih istorijskih datuma, te kroz važne događaje, poput pobune liberala 1971. i Ustava iz 1974. godine, pokušavali pojasniti šta se desilo sa idejom socijalizma, gdje je ona danas i kako je svijet percipira.Stjepan Mesić se osvrnuo na događaje iz sedamdesetih godina navodeći da su se problemi tih godina kasnije generirali u sukobe devedesetih.

“Mi smo željeli 1971. godine da federacija federira, međutim zemlja je bila previše centralizirana da bi to uspjelo. Da bi vam približio to vrijeme vratiću se u Drugi svjetski rat. Da Hrvati nisu otišli na stranu antifašizma, da su svi bili ustaše, Drugi svjetski rat bi završio jednako, samo Hrvata više ne bi bilo. Vratio bi se kralj, jer je, podsjetiću, u Potsdamu zaključeno da sve tvorevine koje su nastale voljom okupatora moraju nestati, dok se države vraćaju u svom okviru i sadržaju. Dobili smo federaciju koja je prerasla u konfederaciju Ustavom iz 1974. i da nije bilo Miloševića koji je mislio da na ruševinama Jugoslavije gradi veliku Srbiju, mi smo se mogli lakše rastati i nastaviti dalje demokratizaciju, jer smo imali više utemeljenja za to nego neki drugi, kao Česi i Slovaci, koji nisu imali ustavni temelj”, podsjetio je Mesić i dodao kako je krajem osamdesetih predlagao konfederaciju na tri do pet godina, vrijeme za koje bi se bivše republike mogle mirno razići i nastaviti put demokratizacije.

Sozialismus in Jugoslawien

Stjepan Mesić

“Međutim, pravo na samoopredjeljenje Milošević je tumačio na drugi način, da Srbi imaju pravo živjeti i dalje u jednoj državi i to pravo imaju izvojevati oružjem. Niko nije bio zadovoljan onim modelom, svako je kritički gledao na njega, ali nismo se mogli usaglasiti, imali smo različite ciljeve. Milošević nikada na ne bi pristao na konfederaciju, jer je smatrao da pobjednik piše povijest, ali na nesreću, Tuđman je krivo procijenio. Mislio je da Engleska, Francuska, Rusija, podržavaju Miloševićevu agresiju i crtanje novih granica pa je mislio da Hrvatska treba sačuvati svoje ciljeve u BiH. Ako neko misli da je Reublika Srpska bilo učvršćivanje BiH, taj ili ništa ne zna ili laže; isto tako, ako neko misli da je Herceg Bosna učvršćivala BiH taj je notorni lažac ili politički nepismen. Mi smo se mogli u miru rastati, i već danas bez rata doći do onoga što smo željeli. Rat je završio, granice se nisu promjenile ni milimetra a posljedice su ostale” istakao je Mesić.

Na sljedećoj stranici pročitajte kako je hladni rat onemogućavao socijalizam.