Moderno ropstvo u zapadnom svijetu

Jelo je bilo ukusno, gosti vrlo zadovoljni. Ipak, da su znali pod kakvim uvjetima se pripremaju jela u etiopijskom restoranu u centru Berlina, kulinarski specijaliteti bi im zastali u grlu. U kuhinji je radila jedna žena koja potiče iz Etiopije. Ne govori njemački jezik, bila je potpuno izolirana od svijeta i u posljednjih godinu i pol dana zaradila je 550 eura - manje od eura po danu.

O sudbini ove žene su u maju pisali mnogi listovi. Sličnu sudbinu imala je i jedna Indonežanka koju je jedan jemenski diplomata u Berlinu godinama iskorištavao kao kućnu pomoćnicu. Ova dva primjera modernog ropstva slučajno su otkrivena. U pravilu, u javnost rijetko procure takve informacije.

Moderno ropstvo u Njemačkoj se najviše isplati

Ne postoje pouzdani podaci o broju slučajeva trgovine ljudima i prisilnom radu. Prema procjenama, riječ je o brojci od oko 10 miliona ljudi koji su time pogođeni. UN-a smatraju da je Njemačka neka vrsta okosnice za kriminalne radnje, tranzitna i ciljna zemlja. U najmnogoljudnijoj i ekonomski najjačoj zemlji u Evropi se izgleda moderno ropstvo najviše isplati.

Zakonodavstvo i praksa nadležnih su najveći krivci što se spektakularni slučajevi ropstva otkrivaju jako rijetko, kaže ekspert za ljudska prava Heike Rabe (Hajke Rabe) "U oblastima u kojima se provode državne kontrole - u građevinarstvu ili poljoprivrednoj oblasti, centar pozornosti usmjeren je na provjeru da li uposleni imaju legalne radne dozvole. Manje se obraća pažnja na to kakva oni imaju prava."

Drugim riječima: ukoliko je formalno sve ispravno, ne gleda se iza kulisa. Heike Rabe kaže da je žena iz Indonezije koja je radila kod jemenskog diplomate, dobila odštetu od 23 hiljade eura. Koliko novca su dobile druge žrve ropstva, nije poznato: "To su podaci koji se ne dokumentiraju. Iz pouzdanih izvora znamo međutim da je odšteta za seksualno iskorištavanje u pravilu između hiljadu i četiri hiljade eura."

Mnoge žrtve ilegalno borave u Njemačkoj i boje se progona iz zemlje. Te osobe mogu istina dati izjavu kao svjedoci ali zbog neregulisane boravišne vize, teško da mogu računati sa materijalnom odštetom.

Ipak, na ovom polju trenutno se nešto radi. Evropska komisija je na proljeće predložila izmjene zakona, kako bi se uspješnije suzbilo seksualno zlostavljanje djece i trgovina ljudima. Predviđene su u svakom slučaju oštrije kazne za počinioce. Iznalaženje zajedničkog evropskog rješenja nije međutim jednostavno, jer se mora postići jedinstven stav.

Autor: Marcel Fürstenau /Belma Fazlagić

Odg.urednica: Jasmina Rose