1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

Moderno ropstvo u Evropskoj uniji

Ljudi se i danas prodaju u Evropi, prisiljavaju na rad, kriminal, seksualnu eksploataciju. Procjena je da 880 hiljada ljudi samo u EU živi u modernom ropstvu. Brisel upozorava na izostanak reakcije zemalja članica.

Cifra od 23.632 ljudi predstavlja broj zvanično identifikovanih ili onih za koje se pretpostavlja da su u periodu od 2008.-2010. bili žrtve trgovine ljudima u EU. Da je to samo „vrh ledenog brijega“ upozorava Međunarodna organizacija rada i procjenjuje da su u EU danas 880 hiljada ljudi prisiljeni na prinudni rad, uključujući i seksualnu eksploataciju. Zvanični podaci govore samo o pogoršanju situacije posljednjih godina. Broj potvrđenih žrtava trgovine ljudima porastao je za 18 procenata dok se broj osuđenih za ovakav zločin smanjuje:

Cecilia Malmström

Sesilija Malmstrom

„Teško je povjerovati da 2013. godine u slobodnim i demokratskim evropskim zemljama ljudi mogu biti lišeni slobode, da se oni iskorištavaju i da se njima trguje i da se tretiraju kao roblje“, upozorava komesarka za unutrašnja pitanja EU, Sesilija Malmstrom i dodaje: “Međutim u pitanju je tužna istina. U ovom trenutku muškarci, žene i djeca se kupuju zbog seksa i teških poslova u poljoprivredi, građevini, tekstilnoj industriji. Oni se prisiljavaju na brakove, rade kao posluga u domaćinstvima ili im se vade organi za dalju prodaju. Obično su najranjiviji ti koji postaju žrtve modernog ropstva.

Žrtava sve više, a optuženih sve manje

Menschenhandel Prostitution Europa

Prostitucija u zemljama EU

Uporedo sa pogoršanjem ekonomske krize potražnja za prinudnom radnom snagom u EU raste. Od deset identifikovanih žrtava sedam su žene, a 15 procenata djeca. Većina identifikovanih „modernih robova“ u EU dolazi iz samih zemalja članica (61 procenat) i to najčešće iz Bugarske i Rumunije. Van EU, najviše je žrtava trgovine ljudima iz Nigerije i Kine, dok u posljednje vrijeme raste broj onih koji dolaze iz Brazila, Rusije i Alžira. Njima se oduzimaju pasoši, a u najvećem broju slučajeva oni žive zaključani, pod stalnim prijetnjama, a „puštaju se samo kad krenu na posao“. I dok broj žrtava rasta, smanjuju se brojke onih koji su osumnjičeni ili optuženi za trgovinu ljudima:

„U 2008. 1534 osobe su osuđene zbog trgovine ljudima u EU. Dvije godine zatim, taj broj se smanjio za 200. Uprkos porastu broja žrtava, a smanjenu broja optuženih, samo nekoliko zemalja članica EU primjenilo je jači zakonski okvir u cilju borbe protiv trgovine ljudima, koji smo svi podržali 2011. godine“, kaže Malmstrom.

Preko 20 miliona robova danas?

Europa Bettler Straßenkinder

Djeca koja se koriste kao ulični muzičari

Brisel upozorava da je 6. april bio posljednji rok za primjenu novih zakona u cilju borbe protiv trgovine ljudima u zemljama članicama. Na nacionalnom nivou zakone su, poslije dvije godine od donošenja dogovora, primjenile samo Češka, Finska, Mađarska, Letonija, Poljska i Švedska. Zakonom je predviđeno da svi sudovi širom Evrope ovakva krivična djela tretiraju podjednako oštro, da se žrtvama obezbjedi bolja zaštita, kao i bolja saradnja zemalja članica u prevenciji i istragama. Evropska komisija sada upozorava svoje članice da se neće libiti „neophodnih mjera“, kako bi se evropska Direktiva protiv trgovine ljudima primjenila na nacionalnim nivoima. Na svjetskom nivou, procjenjuje se da je 2012. godine skoro 21 milion ljudi, od kojih 5,5 miliona djece, bilo predmetom trgovine, prinudnog rada i seksualnog iskorištavanja.

Autor: Marina Maksimović

Odg. ured.: Senad Tanović