1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Moderno ropstvo ili sovjetska tradicija?

Nevladina organizacija „Human Rights Watch“ objavila je izvještaj o izrabljivanju migranata i njihove djece na duhanskim plantažama širom Kazahstana. Jedan od kupaca je i čuvena marka Philip Morris.

default

Djeca su nekada prisiljena na rad do iznemoglosti

„Moderno ropstvo“, „izrabljivanje djece“ – sve su to pojmovi koji se koriste u najnovijem izvještaju organizacije za zaštitu ljudskih prava „Human Rights Watch“ o radu djece u Kazahstanu. Činjenice su šokantne, ali nažalost predstavljaju svakodnevnicu u ovom području. To je ustanovila saradnica organizacije za zaštitu ljudskih prava Zulfija Bajsakova. Već za vrijeme Sovjetskog Saveza, kazahstanska djeca nemilosrdno su izrabljivana za rad na plantažama duhana i pamuka u južnom dijelu države. Iako se već tada dobro znalo koliko je to štetno za zdravlje, djeca su za vrijeme ljetnog raspusta morala pomagati roditeljima. Ranije su za svoj rad nagrađivani sladoledom ili kartama za kino, danas na taj način zarađuju za mobitel.

No ne radi se uvijek o zaradi džeparca. Brojni su slučajevi u kojima su djeca prisiljavana na rad do iznemoglosti, u jednakim količinama kao i odrasli. Naime pojedine porodice drugačije ne bi mogle preživjeti. Uglavnom je riječ o porodicama ilegalnih migranata iz susjednih država, izvještava „Human Rights Watch“.

Zulfija Bajsakova se plaši da bi se situacija u narednih nekoliko mjeseci mogla dodatno pogoršati. Novi neredi u susjednom Kirgistanu mogli bi prouzrokovati novi val migranata. „Skupa sa odraslim migrantima naravno dolaze i njihova djeca, a ona su još manje zaštićena nego roditelji“, kaže Bajsakova, koja je inače i predsjednica Udruženja nevladinih organizacija, koje se zalažu za dječija prava.

Welttag gegen Kinderarbeit - Kinderarbeit in Sambia Flash-Galerie

Situacija bi se mogla dodatno pogoršati

I Philip Morris profitira od dječijeg rada

Više od dvije godine „Human Rights Watch“ je istraživao uslove rada na privatnim plantažama duhana u području oko velegrada Almatyja. Višestruko je ustanovljeno da vlasnici plantaža nezakonito upošljavaju migrante, koji su uglavnom porijeklom iz Kirgistana. O platama se uglavnom dogovaraju usmeno, tako da se rijetki poslodavci na kraju pridržavaju onoga što su obećali. Da bi zaradili dovoljno novca, rade cijele porodice. Najmlađi radnik kojeg su uposlenici HRW-a zatekli na plantaži ima tek 10 godina.

Glavni kupac duhana iz područja oko Almatyja je američka kompanija Philip Morris International. Prema izvještaju „Human Rights Watcha“ i oni dakle indirektno profitiraju od rada djece. U izjavi za Deutsche Welle, glasnogovornik kompanije je rekao da se aktivno bore protiv nelegalnog zapošljavanja. Ugovori sa kazahstanskim dobavljačima duhana tek nedavno su nadopunjeni strožijim pravilima, između ostalog se strogo zabranjuje i dječiji rad. Kompanija je također pokrenula akciju da pomogne „gastarbajterima“ pri upisivanju svoje djece u škole, što im se često onemogućava zbog nedostatka dozvole boravka.

Welttag gegen Kinderarbeit - Kind arbeitet in Peru Flash-Galerie

Nedostatak transparentnosti

Nakon objavljivanja izvještaja „Human Rights Watcha“, Philip Morris je zadužio jednu međunarodnu nevladinu organizaciju da nadgleda implementaciju novog ugovora sa Kazahstancima. „Saradnici organizacije nenajavljeno će posjećivati plantaže, razgovarati sa poljoprivrednicima i radnicima. Rezultate ćemo kasnije predočiti javnosti“, obećao je upravnik kazahstanske podružnice Philip Morrisa, Ajbat Ahmetalimov. Ipak, organizaciju ne želi imenovati.

Bajsakova tvrdi kako nikada nije čula da Philip Morris poziva zastupnike kazahstanskog civilnog društva na kooperaciju. „Oni to uvijek tvrde, no teško je ustanoviti šta od toga zaista i čine. Kompanija je vrlo netransparentna“, kaže Bajsakova. Da bi se uistinu riješio ovaj problem, potrebna je suradnja između države, privrede i društva.

Mnogi roditelji ne vide ništa loše u dječijem radu

Iako je rad djece u Kazahstanu zakonom zabranjen, u društvu se ova problematika posmatra skroz drugačije nego na Zapadu. Često se smatra efikasnom odgojnom praksom jer mnogi roditelji smatraju da dijete kada radi nema vremena da čini „gluposti“ kao što su pušenje, opijanje ili konzumiranje droge. Služba za zaštitu djece u Almatyju u junu ove godine je provela anketu među zaposlenom djecom. Rezultat je slijedeći: Skoro 45% djece starosne dobi između 10 i 17 godina, primorani su da rade poslove koji su ili fizički naporni ili štetni po zdravlje – rade kao noćni čuvari, u autopraonicama ili čiste po velikim skladištima. „Ono što zabrinjava je da, prema rezultatima ankete, gotovo polovina roditelja taj rad svoje djece ocjenjuje kao pozitivan“, kaže Ajunur Zhakupova iz službe za zaštitu djece.

Često ne postoji svijest o opasnostima

I kada je riječ o žetvi duhana, roditelji često ne razmišljaju o tome koliko je rad na poljima po najvećim vrućinama opasan za njihovu djecu, a da ne govorimo o dodiru s pesticidima. U izvještaju „Human Rights Watcha“ stoji da neki roditelji nakon rada na plantažama primjećuju neke zdravstvene tegobe kod svoje djece, ali i dalje ništa ne poduzimaju.

Djelimično se ova rasprostranjenost dječijeg rada da objasniti i sovjetskom tradicijom, kaže Zulfija Bajsakova. I ona sama je morala svojevremeno raditi kao ispomoć. „To je neka kolektivistička tradicija: Svako pomaže svakome. U doba Sovjetskog Saveza taj mentalitet je konstantno razvijan“, objašnjava ona. Sigurno je da takvo razmišljanje ima svoje pozitivne strane, no postaje opasno kada se solidarnost i odgoj pomiješaju sa eksploatacijom.“

Autor: Olga Korneeva / Azra Avdagić

Odgovorni urednik: Zorica ilić