1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Moderni oblik ropstva i danas postoji

Oblici modernog ropstva postoje u Kini, Indoneziji ili Kongu.Najčešće se iskorištavaju žene i djeca.

default

Egipatski dječak naporno radi u jednoj labaratoriji

Tegovina robljem je tema za koju se smatra da je stvar proülosti-Merdjutim i danas širom svijeta postoje oblici ropskog rada na moderan način, bukvalno na svim kontinetima.

Samo prije nekoliko dana se mogla čuti vijest iz Mauritanije kako je Parlament ove države sa zapada Afičkog kontinenta jednoglasno odlučio da se najstrožije kažnjava svaki oblik ropstva! Ko bude djelovao suprotno sa Zakonom biće kažnjen zatvorom i do 10 godina. Medjutim, ropski oblik rada je u ovoj zemlji ukinut mnogo ranije. Zbog čega onda ovakav zakon danas? Odgovr je jasan,makar nevjerovatan za današnje vrijeme:oko 600 000 Afrikanaca radi i danas u arapskim domaćinstvima!

Moderni oblik ropstva je prisutamn i u Kini. Tako je jedan radnik u julu ove godine osudjen na smrt, pošto j pretukao jednog ograničeno sposobnog radnika, što su registrovali u inostranstvu. U kineskim ciglanama je možda stradalo mnogo ljudi,medju njima o dosta djece, koji u bijednim uvjetima rade do iznemoglosti, da bi se kasnije vodili kao nestali?

Ali i u Južnoj Americi, premda je ropstvo zvanično zatvorena knjiga, robovski rad i danas postoji. Nema tome niti dva mjeseca, da su policajci u širokoj akciji na jednoj plantaži šećerne trske zatekli i oslobodili preko 1000 radnika.

Vlasnik plantaže je iz šećerne trske proizvodio pogonsko gorivo. Radnicima je,kako se saznalo,najprije skupo prodavao namirnice, lijekove, odjeću i orudje za rad i kad bi se oni prekomjerno zadužili, morali su vratitii dugove prinudnim radom.

Ovo su tri primjnjera sa tri kontineta o fenomenu današnjice-postojanju ropstva u doba savremene civilizacije.

Oblici roopstva naročito su prisutni medju djecom, prodajom djece kao radne snage,pa čak njihovim pljačkanjem i nasiljem. U poslednju kategoriju oblika modernog ropstva mogu se ubrojati i Indonežanke, čak i djevojčice koje u mnogim dobrostojećim porodicama vode domaćinstva.

Medjunarodne organizacije za zaštitu prava ljudi navode kako je na stotine hiljada takvih primjera u ovoj zemlji. Esther Hofman iz njemačkog odjela za ljudska prava kaže:

O-T Hoffman

”Postoji mnogo žena,što smo saznali iz odredjenih razgovora sa njima, koje rade i 70 sati u toku nedelje. Istina ima ih koje rade i manje uslijed boljih uvjeta, ali istovremeno se registuje i ne mali broj žena koje rade i mnogo više. Većina Indonežanki nema slobodnog dana”.

Ove žene ”moderne robinje” mogu se slobodno kretati i naizgled uživaju slobodu,pogotovo što je ovo jedna vrsta rada na crno. Dakle,nemajuu odmora, ne izdvaja se za socijalno i penziono osiguranje, niti mogu zvanično protestovati protiv produženja rada i radnih uvjeta. Nerijetko bivaju i seksualno iskorištavane od članova porodice u kojoj rade.

Robovski rad i život bilježi se i danas u Africi i prema istraživanjima njemačkog odjela”Human Riegts Watch”djevojčice u Gvineji rade u sličnim uvjetima, kao Indonežanke, kaže Juliane Kipenberg:

”Došli smo do spoznaja da postoje oblici prinudnog rada djevojčica koje zaista rade žestoko-nerijetko i po 18 sati na dan. Nemaju pritom dnevne pauze, kao ni slobodan dan u nedelji.

O raspustu da se i ne govori. Ono što je još teže jeste činjenica da za takav rad najčešće ne dobijaju niti jedan cent.”

Još teži je položaj žena u ratom izmučenom regionu Konga. UN promatrači navode da su žene tamo izložene nevjerovatnom nasilju, te da je na hiljade njih silovano, a potom ubijeno.

Samu u južnom regionu Kongo-Kivu od početka ove godine zabilježeno je oko 5000 takvih slučajeva.

No, pod lupom iskorištavanja rada djece nalaze se i neki modni koncerni u Evropi. Recimo,nedavno je magazin ”Štern”navero da je jedan od najprodavanijih ženskih odjevnih kompleta firme”Esprit” proizveden u Indiji, gdje najviše rade djeca. Najprodavaniji model je kako navodi njemački magazin, ištrikao dječak iz Nju Delhija kojeg su siromašni roditelji iznajmili za rad u fabrici.

Volker Wagener