1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Mobilini telefoni narušavaju pristojnost

Prema nekim procjenama milijardu i po ljudi u svjetu koristi mobilne telefone. Ti moćni mali računari postali su neizostavni dio i bh. društva. Mobilni telefon postao je statusni simbol kod odraslih i djece.

default

Više od 90% korisnika u BiH

Pored toga iz korijena je promjenjen način komunikacije a njihovo korištenje prisutno je i u vjerskim objektima, školama i drugim ustanovama.

Da se građani BiH mnogo ne razlikuju od Evropljana kada je riječ o korištenju statusnih simbola govori i podatak da preko 90 procenata Bosanaca i Hercegovaca imaju mobilne telefone. Međutim to i ne bi bilo toliko čudno ako se uzme u obzir da je bez njega moderna komunikacija danas postala nezamisliva. Međutim upitan je način korištenja telefona i poštovanja osnovnih etičkih normi. Sociolog iz Banjaluke Ljubomir Gajić smatra da u današnje vrijeme način komunikacije postaje veliki problem: «Da. Da ne govorimo da je to narušilo nešto što se prosto zove bonton i što je zaboravljeno. Da je dobar ukus nešto što podrazumjeva da Vi ako komunicirate – recimo nas dvojica razgovaramo i ja čujem da zvoni moj mobilni i odjednom ja prekidam priču, ne da prekidam, nego je odlažem i u međuvremenu je zaboravljam, gubim kontekst. I primjetili ste kada nastavi Vaš sagovornik, kaže šta ono Vi rekoste. Drugim riječima nije Vas sa pažnjom ni slušao. Postajemo formalno društvo. » Mobilni ugrožava nastavu

U školama i na fakultetima gotovo da i nema učenika ili studenta bez mobilnog telefona. U većim gradovimnma čak i prvačići imaju mobilini telefon. U Osnovnoij školi «Ivo Andrić» u Banjaluci slično je stanje. Direktor ove škole Ljubomir Starčević nerado potvrđuje da djeca i na časovima koriste mobilni telefon: «Djeca nose mobilne. Do informacija dolazim preko kolega nastavnika. Ja vjerujem da koriste ali ne znam da koriste, ali vjerujem da je to prisutno da ih neko zove da šalju poruke. »

Ništa bolje stanje nije ni u srednjim školama širom BiH. Profesorica engleskog jezika u mješovitoj srednjoj školi za elektroenergetiku u Sarajevu, Zinaida Huseinović kaže da iako učenicima nije dozvoljeno korištenje mobilnih telefona na času, ima situacija u kojima se krše pravila: «To naravno ponekad ugrožava nastavu ali su takvi slučajevi ipak rijetki. Učenici mobitele više koriste za razmjenu datoteka ili SMS poruka ili igru. Ima naravno pokušaja da se prilikom testova dođe do rješenje putem mobitela ali sve ostaje na pokušaju jer mi to jako brzo uočimo. Naravno da to dekoncentriše sve učesnike u nastavi i zna biti jako iritirajuće. Nastojimo uticati na učenike da ne bi koristili mobitele tokom nastave. Ponekad to ne pomaže i tada moramo intervenisati u smislu da razgovaramo sa roditeljima što uglavnom daje pozitivne rezultate. »

Profesori, kaže Zinaida, na časovima isključe mobilne telefone, jer naglašava ne bi bilo etično da profesori rade ono što oni sami učenicima zabranjuju. Direktor Katoličkog školskog centra u Banjaluci, Ivica Božinović ne bi se složio sa ovom konstatacijom, dodajući da nije mali broj profesora koji svoje pedagoške vještine ne koriste kako bi trebali: «Ja mislim da je to apsolutno neprimjereno i da to daje loš primjer djeci i da bi to profesori trebali izbjegavati, to ne bi trebalo njima ni govoriti jer profesori su i pedagozi. Nisu u Katoličkom centru neki posebni učenici ali po pravilima kućnog reda zabranjena je upotreba mobilnih telefona i to smatramo prekršajem. Mi tražimo da mobilni stoji na klupi i da bude isključen. Da bude na vidnom mjestu i učeniku i profesoru a ne negdje po tašnama i slično. Kada si izvadio sve izvadi i svoj mobilni, isključi ga i neka bude na vidnom mjestu. » Narušavanje mira u vjerskim objektima

Mobilni telefoni se ne isključuju ni u vjerskim objektima. U Medžlisu Islamske zajednice u Banjaluci nisu oduševljeni korištenjem mobilnih telefona, pogotovo tokom vjerskog obreda. Kako kaže Kasim Mujičić, predsjednik Medžlisa, molitve su disciplinovane, a nakon zvona mobilnog telefona cijeli mir se narušava: «Nisam oduševljen mobitelima u vjerskim ustanovama, konkretno kod nas u islamskim zajednicama, u džamijama. Dovoljno je za vrijeme jedne molitve da jedan mobitel zazvoni i da se napravi poremećaj same molitve. Reakcije su da svi upru pogled u onog kod koga je zazvonio mobitel. Najsmješnije je što onaj kod koga je zazvonio mobitel nema osjećaj da je to njegov mobitel. I naravno napravi se jedna situacija koja nije primjerena. I poslije molitve ponovo slijedi upozorenje imama. I tako to ide iz dana u dan, ponavljaju se upozorenja. »

Ivica Božinović je i kancelar Biskupskog ordinarijata u Banjaluci. Kaže da mobilni telefon ne treba uopšte unositi u crkvu ali to nije najveći problem, kaže Božinović. Nema više kulture i gubi se ona stvarna komunikacija: «Zapravo bi trebalo da se mobilni ne unosi u crkvu nikako. Očito da je to teško izvesti. Danas već na crkvenim vratima postavljau se upozorenja da se isključi mobilni telefon. Međutim ne mislim da je problem samo mobilnih telefona. Danas je problem to što su ljudi inače izgubili osjećaj da postoje neka mjesta gdje se drugačije vladamo, gdje se drugačije oblačimo, gdje se ne možemo ponašati kao što se inače ponašamo. To je danas, osobito kod mladih ljudi, vrlo teško postići jer oni misle da je to stvar njihove slobode. Dolazi se do jednig apsurda - ljudi misle da više komuniciraju a u biti manje komuniciraju. I na kraju će se stvarno i dogoditi da će ljudi milsliti da su silno povezani savako sa svakim a u biti nije niko ni sa kim. » Političari – poseban fenomen

Kada se govori o kulturi i nekulturi u ovom segmentu, političari ne prednjače. Naime na skupštinskim zasjedanjima nećete vidjeti niti jednog političara da je isključio mobilni telefon. Šta više, nije mali broj onih koji usred sjednice razgovaraju na telefon, ne pomišljajući da bar napuste prostoriju. Pitali smo ministra energetike u Vladi RS Rajka Ubiparipa za mišljenje o ovom fenomenu: «To je stvar ličnog kodeksa ponašanja članova u tim tijelima i ne mogu komentarisati to vezano za skupštinu. Ali za vladu znam da je to nedopustivo. Kada je sjednica vlade apsolutno mobilni telefoni su van funkcije i to je opšti kodeks ponašanja ministara na sjednicama vlade. Znači na sjednicama vlade nije dozvoljeno korištenje mobilnih telefona. »

Socijolog Ljubomir Gajić sa početka priče zaključuje da je komunikacija oblik otuđenja. Čovjek se osjeća kao usamljenik koji funkcioniše samo ukoliko zadovoljava standarde zajednice, što nije ništa drugo nego oblik potčinjavanja i porobljavanja, smatra Gajić: «To je ono što vodi ka jednom mogućem krahu. Komunikacija je zapravo oblik otuđenja tako da se čovjek više ne osjeća zaštićenim nekom amrelom zajednice nego se osjeća kao usamljenik koji funkcioniše samo ukoliko zadovoljava standarde zajednice. Tako da ova generacija mladih pitam se koliko će imati čvrste odnose u zajednici pa čak i u porodici. Govorimo o poremećenim vrijednostima a sve je to komunikacija. Tako da mobilni telefon kao sredstvo komuniciranja čini jedan nadomjestak, surogat u daljem otuđivanju.»

Međutim građani BiH u narednom periodu mogli bi znatno smanjiti minute razgovora, ako je suditi po nedavno uvedenim cijenam nacionalnog rominga u BiH. Naime, Regulatorna agencija za komunikacije donijela je odluku o uvođenju rominga unutar tri operatera u BiH, što znači da se od sada plaćaju i odlazni i dolazni pozivi i to po cijeni i do 3 konvertibilne marke, što je kažu stručnjaci jedinstveno u svijetu. I dok udruženja potrošača pozivaju operatere da vrate stare cijene, građani se polako navikavaju, jer možda su to neki novi standardi zajednice koje pokašavaju da dostignu, ne obraćajući pažnju na posljedice, koje za sobom nose svi oblici moderne komunikacije.